U sred turističke sezone na hrvatskoj obali svatko od nas se trudi pronaći svoj mali kutak pod suncem. Svjedoci smo toga kako je krivi pristup turizmu rezultirao sve većim hordama ljudi koji će unutar 'silne' ponude rijetko naići na nešto što zbilja odskače od obrasca. Razmišljajući o ljetovanju na 'robinzonski' način, kristalno nam je jasno da je u sred špice nemoguće pronaći svoju oazu i maknuti se od vreve gradskog života u idilu. Iako se hrvatska obala i njezine blagodati u bezbroj aspekata iskorištavaju na krivi način, i umjesto da odgovorni kultiviraju i zaštićuju ono što imamo, svjedoci smo svakodnevne devastacije prekrasnog raja na zemlji. Unatoč svemu, postoje pojedinci koji svojim primjerom ukazuju na to da postoji drugačiji pristup i alternativa ustaljenoj turističkoj ponudi.

Na otoku Biševu po treći se puta održala umjetnička rezidencija za studente zagrebačke Akademije likovne umjetnosti. Cilj same rezidencije kultiviranje je i njegovanje autentičnog  lokalnog duha. Stjepan Tafra, fotograf i grafički dizajner iz Komiže, uz podršku biševjorskih lokalaca ugostio je studente u obiteljskoj kući na Biševu. Na ovogodišnjoj rezidenciji sudjelovali su Diana Trohar, Sara Grubić, Agata Lučić, Ivan Barun, Ana Jurčević, Filip Pilj, Josip Rončević, Apolonija Lučić, Ana Maria Maravić, Andrej Beštak i Svan Radulović Matica.

Priroda, zaboravljeni putevi, intimni dojmovi i osjećaji, bili su svakodnevni poticaj za razmišljanje i bilježenje. Uz živopisne priče Zvonka Brajčića o otoku, njegovoj baštini i stanovnicima te uz svakodnevne šetnje imali smo priliku istražiti i upoznati otok iz drugog kuta. Iako je Biševo većini poznato samo po svojoj Modroj špilji i uvali Mezuporat, ostale su specifičnosti ovog netaknutog dragulja bačene u drugi plan. Iako otok broji 12 stalnih stanovnika, nekada ih je brojio čak 300, te je na njemu bila podignuta osnovna škola od prvog do četvrtog razreda. Bio je bogat vinogradima, maslinicima i suhozidima te je bio poznat po vinu i ribarenju. Danas zbog masovnog iseljenja možemo vidjeti samo tragove nekadašnjeg života, a ova je akcija jedan od načina na koji se otok revitalizira i pokušaj da se u njega ponovno unese malo mladenačkog duha.

U desetak dana provedenih na otoku osluškivali smo, promatrali i upijali. Prekrasna priroda, zalasci sunca, more i izolacija od vreve prenapučenog grada inspirirali su nas na stvaranje. Svatko od nas svoje je dojmove pokušao izraziti kroz crtež, skulpture od odbačenih materijala ili site-specific instalacije. Osim toga, ovo je bila idealna prilika za druženje van fakultetskih obaveza i studentskih klasa na Akademiji. Nadamo se da je ovo samo početak jedne posebne priče koja će svojim sljedećim izdanjima pokazati da se i na obali može spojiti duh kreativnog i autentičnog.

* * *

Studenti likovne akademije iz Zagreba nedavno su po drugi su put sudjelovali u likovnoj koloniji na Biševu - Biševo island artist residency. Prvi je put ova kolonija organizirana u ljeto 2017. godine od strane fotografa i dizajnera Stjepana Tafre. Kolonija je nastala kao reakcija na sve češću eksploataciju kulturnog i prirodnog identiteta na našoj obali u svrhu što bržeg i većeg profita, te kao šansa studentima likovne akademije da u lijepom okruženju nastave stvarati poštujući običaje i autohtonost prirodnog okruženja otoka Biševa. Iako je Biševo većini poznato samo po svojoj Modroj špilji i uvali Mezuporat, ostale su specifičnosti ovog netaknutog dragulja bačene u drugi plan. Iako otok broji 12 stalnih stanovnika, nekada ih je brojio čak 500, te je na njemu bila podignuta osnovna škola od prvog do četvrtog razreda, bio je bogat vinogradima, maslinicima i suhozidima te je bio poznat po vinu i ribarenju. Danas zbog masovnog iseljenja možemo vidjeti samo tragove nekadašnjeg života, a ova je akcija jedan od načina na koji se otok revitalizira i pokušaj da se u njega ponovno unese malo mladenačkog duha. Umjetnici su se ove godine imali šansu još bolje upoznati s otokom, posječujući omanja sela i upoznajući stanovnike, hodajući kroz bunkere jna, do rta Gatule, uvale Salbunare, te ostalih prirodnih znamenitosti. Također su sudjelovali u akciji čišćenja južne strane crkve sv. Silvestra. Tako su kroz različite aspekte imali priliku proširiti svoje znanje i razumjevanje biševjorskog načina života, dijalekta i duha stanovnika. Pošto su već dobili sliku o otoku i njegovoj specifičnosti, krenuli su u izradu alternativnog vodiča po otoku Biševu u kojem će kroz različite neuobičajene tematike dati svoj osvrt na mnogobrojne aspekte otoka koji su ih inspirirali. Izlazak vodiča planiran je sredinom listopada. Planira se i proširivanje kolonije i mnogo drugih popratnih kulturnih blagodati iz ove kreativne sinergije.