Welcome to Bisevo!

Residency → Archaeological field survey of the island of Biševo

28-05-2021 — 11-06-2021 // Fully booked

Od 28.5 kreće projekt pod nazivom "Arheološki terenski pregled otoka Biševa" kojemu je cilj pregledati otok koristeći se arheološkom metodologijom ekstenzivnog terenskog pregleda kako bi se pronašli i dokumentirali do sada nepoznati tragovi ljudskog boravka na Biševu kroz prošlost ili kako bi se zabilježilo postojeće stanje već otkrivenih arheoloških lokaliteta. Konačni cilj ovoga projekta je izraditi arheološku kartu Biševa koja će proširiti dosadašnje znanje o otoku, potaknuti buduća arheološka istraživanja i druge slične projekte znanstvenog ili popularno-znanstvenog značaja te potencijalno povećati turističku ponudu otoka. Projekt će se odvijati u organizaciji studenata Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s udrugom ZipArh i udrugom Spasimo Biševo.

U lipnju 2021. godine skupina studenata arheologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te članova udruge ZipArh u suradnji s građanskom inicijativom Spasimo Biševo te pod financijskim pokroviteljstvom Studentskog centra. Studentskog zbora i Filozofskog fakulteta u Zagrebu, provela je terenski pregled otoka Biševa u viškom arhipelagu.

Tijekom četrnaest dana boravka na otoku, provedena je intenzivna evaluacija slanja i brojnosti potencijalnih arheoloških nalazišta, a uporabom nedestruktivnih metoda istraživanja, ista su dokumentirana. Korištena je metoda ekstenzivnog terenskog pregleda uz fotodokumentaciju (ručno i iz zraka) i numeriranje nepokretnih struktura kao i prikupljanje i numeriranje površinskih pokretnih arheoloških nalaza ovisno o katastarskoj čestici na kojoj su nađeni. Ukupno je imenovano 75 suhozidnih struktura te 91 vrećica pokretnih nalaza.

Među imenovanim strukturama valja istaknuti brojnost kamenih gomila za koje se pretpostavlja da bi neke od njih mogle biti grobni humci iz razdoblja prapovijesti. Nadalje, imenovanje određen broj suhozidnih struktura koje su vjerojatno mlađeg datuma te su korištene u svrhu parcelacije terena ili su rezultat radnih aktivnosti na otoku.
Medu pokretnim nalazima valja istaknuti njihovu kronološku i tipološku raznolikost. Oni se preliminarno mogu datirati u razdoblja prapovijesti, antike, srednjeg i novog vijeka. Posebno valja naglasiti i nalaze lomljenog kamenog oruđa koji svojini tipom i sirovinom zasad najbolje odgovaraju razdoblju neolitika te čine poveznicu Biševa s Palagružom te poluotokom Gargano u Italiji.

Rezultati projekta “Arheološki terenski pregled otoka Biševa” dokazali su kako je arheološka situacija na Biševu mnogo kompleksnija nego što se do sada pretpostavljalo. Daljnjim ulaganjem u to područje sa sigurnošću bi se potvrdila (ili opovrgnula) ljudska prisutnost na otoku još od vremena neolitika, ali bi se dobila i potpunija slika o dinamici naseljavanja i iskorištavanja Biševa kao i interakciji s obližnjim Visom te nešto daljom Palagružom. Bez obzira na svoju veličinu, Biševo očito sadrži značajnu kulturnu i povijesnu baštinu.

Autori: Dalibor Branković, Julia Fileš Kramberger. Lucija Fundurulić, Ana Koritić. Marko Meštrović, Franka Ovčarić, Lia Vidas