Na prvom Biševskom ljetu / BILjET 2021.  – Putnik od 2.7. do 28. 8. sudjelovalo je ukupno 23 rezidenta unutar 8 tjedana, a svaka rezidencija trajala je po tjedan dana. Cilj rezidencijalnog programa i teme Putnik bilo je formiranje aktivne alternativne zajednice kreativaca kojom se postiže održiva simbioza turizma i kulture na otoku Biševu. Putnik, za razliku od turista, stvara vlastito iskustvo i ne slijedi uvriježene okvire i odrednice te je sklon odstupanjima. On ide u nepoznato s ciljem da ga upozna i u njega se uklopi te unosi dodatne vrijednosti koje postaju gradbeni elementi otoka.

Program se sastojao od 4 otvorena tjedna rezidencija Otok kao atelje namijenjenih umjetnicima, ali i svim kreativcima. Rezidenti su na licu mjesta stvarali inspirirani okruženjem. Izolacija, suradnja i participacija svih prisutnih u specifičnom krajoliku preoblikuje ideju ateljea u jedno istraživačko putovanje. Mnoge ideje razvijale su se spontano i uvjetovane okruženjem. Tako je Lili Poljak početnu ideju projekta – filcanja  s morem – neočekivano preusmjerila otkrićem starog rimskog bunara s bočatom vodom koji je okupio rezidente i domaćine te otvorio novu dimenziju spontanog zajedničkog performansa. Iva Sabolić izradila je nekoliko radova koji ističu teksture i boje mora, stijena i vegetacije otoka. Oslikala je kamenje tehnikom akvarela te se poigrala akrilom na kartonima i tkanini koji prikazuju apstraktne vizure krajolika, napravila znak naše rezidencije te pomogla snimiti performans filcanja vune u kojem smo svi sudjelovali. Sanja Milovac, inače novinarka i spisateljica, boravak u sklopu rezidencije iskoristila je za pisanje poezije i proze, a audio snimke Bišovjora koje je intervjuirala kroz dva tjedna oblikovat će u radijski putopis. Tina Dragović i Petar Aleksić, mladi umjetnici iz Beograda, Biševo su okupirali na puna dva tjedna. Uz iznimnu Petrovu pomoć oko prostora rezidencije, izrade stolića, drvenih skala i sl., postali smo bogatiji za niz crteža. Tina je kamerom bilježila svakodnevne trenutke otoka i suživota koje će spojiti u video rad. Bojan Krivokapić tijekom rezidencijalnog boravka na Biševu istraživao je otočku svakodnevicu, sudare i dodirne točke ljudi i prirode iz čega će nastati proza kojoj se unaprijed radujemo. Manuela Pauk je od pronađenih prirodnih materijala aranžirala jednu od suhozidnih terasa koje okružuju rezidencijalni prostor. Filip Smrekar je analognom fotografijom bilježio prizore otoka. Plesačica Antonia Dorbić je istraživala kako tijelo pronalazi put kretanja kroz određene lokacije otoka Biševa od stijena, plaža do šuma, dok je Iva Gavrilović bilježila sve kroz objektiv kamere koji će rezultirati esejističkim oblikom filma.

Dvije programske rezidencije odnose se na  Kustoski tjedan: Tko je kustos? - izazovi i revizija struke i Signalizacija otoka - Skriveni dnevnici otoka. Kustoski tjedan okupio je šest povjesničarki umjetnosti, kulturnih radnica i kustosica koje su tjedan dana vodile rasprave o pitanjima Što danas znači biti kustos u Hrvatskoj? Koje reforme su potrebne i kako dostići globalne trendove? Martina Bobinac, Sabina Damiani, Ivana Meštrov, Natasha Kadin te organizatorice Ana Bratić i Mirela Jusupović razgovarale su o mentorstvu, hrvatskoj umjetničkoj sceni, manjku likovne kritike, nezaštićenosti struke i nepostojanju tržišta. Nije stalo samo na razgovoru, pričalo se i o konkretnim rješenjima. Pokrenule su se rasprave, razmjene znanja, i što nam je iznimno drago, pokazao se interes za nastavak Kustoskog tjedna sljedeće godine, s ciljem da se uspostavi kontinuitet odmicanjem od standardnih centara kulturnih zbivanja i stvori slobodniji prostor govora. Namjera rezidencije je bilo detektiranje problema unutar zvanja i pronalaženje mogućih rješenja baziranih na različitim iskustvima. Posebno se istakla nezaštićenost kustoskog zanimanja i nepostojanja strukovne udruge koja bi precizirala ulogu kustosa. Rezidenti su jednoglasno odlučili nastaviti praksu započetu na BILjET-u kojom će potaknuti strukovnu međupovezanost i osnivanje udruženja nezavisnih kustosa te uspostaviti kontinuitet suradnje. 

Tijekom tjedana Signalizacije otoka - Skriveni dnevnici otoka umjetnici, dizajneri i znanstvenici različitih područja inicirali su projekt signalizacije otoka i u suradnji s lokalnim stanovništvom odredili strateška područja koja će se postepeno nadograđivati svakom sljedećom rezidencijom. Tijekom prve Signalizacije rezidenti Alen Marić, Vana Božić i Sara Evelyn su, uz vodstvo domaćina Stjepana Tafre i organizatorice Ane Bratić, prvi dio tjedna proveli istraživajući otok, da bi se fokusirali na iscrtavanje detaljne mape i unošenjem novih točaka i puteva koji do sada nisu bili evidentirani. Signalizacija ostaje otvorena budućim rezidentima, a mapa će se nastaviti nadograđivati.

Na rezidenciji su sudjelovale i dvije partnerske udruge Split Nomad Gallery i Udruga za suvremenu umjetnost KVART. Za vrijeme trajanja rezidencije Split Nomadi su samostalno producirali nekoliko umjetničkih radova i intervencija u prostoru. Split Nomad Gallery kao prva pop-up umjetnička galerija u Hrvatskoj ovim putem nastavila je s tradicijom nomadskog djelovanja na alternativnim lokacijama. Umjesto same izložbe, ovaj put su umjetnici preuzeli ulogu putnika te dolaskom na otok, lišeni svih društvenih i osobnih slojeva stvarali na licu mjesta izražavajući se kroz medije ilustracije, stripa, street art-a i graffita. Kao jednu od intervencija Split Nomad Gallery je postavila malu pop-up galeriju majica i torbi. Karla Čurčinski je u radovima pokušala prikazati naše male rutine, (ne)zgode bez vode, izlete, druženja, dobru spizu, složnost i, naravno, uvijek prisutno sunce. Ivan Svaguša Svagi napravio je svojevrsni poetsko/slikovni mini-putopis koji je na kraju oblikovao u jeziku stripa. Bilježio je i dokumentirao svoje kretanje po Bišóvu fotografijama i crtežima i na kraju akvarelima usporedno smišljajući priču. Ujedno je izveo intervenciju koja je već postala landmark otoka - grafit na starom i uspavanom jeep-u u šumarku kraj naselja Nevaja. Grafit se nalazi na račvanju puteva te je već dočekao i iznenadio turiste, istraživače otoka kojih nije manjkalo na otoku tijekom ljetnih mjeseci.

Za vrijeme trajanja rezidencije članovi udruge KVART su samostalno i skupno izveli nekoliko umjetničkih intervencija putem kojih su uključili „zatečene“ otočane i turiste. Udruga KVART sama po sebi njeguje filozofiju angažirane umjetnosti, koja unutar svoje zajednice ukazuje i nastoji stvoriti one uvjete koje smatra neophodnim za njihov život ili kritički pristupa problemima koje u njima uočavaju. Ovoga puta, napuštajući poznato okruženje napućenih kvartova, interveniraju na otoku lišenom urbane tematike kojom se inače bave. Boris Šitum, unutar KVART-ovog tjedna nastavio je s radom Opsesija postavljanjem prvog komada asfalta na Biševu koji je stigao s Trstenika, poznatog kvarta Splita 3. Luka Duplančić, inspiriran jadranskim trajektima i putem na Biševo, izradio je igračku/skulpturu Biševski zen vrt surogat i Pathos (Patos) koju je postavio u siromašni biševski pjesak pomješan sa građevinskim materijalom - zen vrt. Osim trajekta i brodova za prijevoz putnika, poticaj za izradu su mu bili i ostaci brodova-igračaka koje je Stjepan radio dok je boravio na Biševu kao dječak, a čije se male olupine nalaze raštrkane oko prostora kuće. Za kraj, prostornu intervenciju Voda, Kvartovci te Tina Dragović, zajedno su izveli na poznatoj biševskoj plaži u uvali Porat, povezujući problematiku vode na otoku i nedostatak infrastrukture uslijed masovnih turističkih posjeta. 

Uz pregršt kreativnih intervencija, bilo je tu i konkretnih novih ideja, a ostvarilo se i par novih suradnji. Nakon uspješnih rezidencija prvog Biševskog ljeta, planiramo obilježiti cjelokupni program putem izložbi i multimedijalnih događanja koji bi uključivali radove i intervencije nastale na rezidenciji te isječke iz svakodnevnog života. Pored izloženih radova, izložba će putem audio, foto i video zapisa dočarati ambijentalni ugođaj rezidencije unutar galerijskog prostora. Želja nam je uključiti i dio rezidenata koji su sudjelovali na ovogodišnjem BILjET-u. Izložbe/multimedijalni događaji održat će se u više hrvatskih gradova, s prvim predstavljanjem BILjET-a u Splitu, u prostoru galerije Studio-21. 

Hvala svim rezidentima na sudjelovanju na prvom BILjET-u, svima koji su nam pomogli na otoku i izdaleka, i svima koji će tek doći i nastaviti tradiciju kreativnih intervencija na otoku Biševu.