Prakse održivosti i društvena odgovornost
Nakon pristupanja Republike Hrvatske Pariškom sporazumu 12. prosinca 2015., koji od svih država članica EU-a zahtijeva da do 2030. godine smanje emisije stakleničkih plinova za najmanje 40% kako bi se ublažili učinci globalnog zatopljenja i zaustavio porast globalne temperature, naša se Udruga obvezala na smanjenje CO2 kroz svoje aktivnosti i programe za svoje volontere.
U našem slučaju najbolji način na koji to možemo provesti je smanjenje otpada, čišćenje okoliša te sadnja bilja.
1. Smanjenje otpada polazi od nabavke namirnica i higijeniskih potrepština u velikim dozama i rinfuzi. Osvještavamo naše rezidente volontere o specifičnosti okoline u koju dolaze te se s njima dogovaramo oko nabavke. Pazimo da nitko za sobom ne ostavlja otpad. U ovako maloj izoliranoj zajednici (otok Vis i Biševo) ne postoji odvojeno prikupljanje otpada, pa smo tu odgovornost za svoj otpad preuzeli na sebe, koliko možemo. Papir odvajamo i palimo, bio otpad kompostiramo, ostatci hrane ukusni su zalogaj lokalnim macama, povatnu ambalažu vraćamo, konzerve i adekvatnu platičnu ambalažu koristimo za više namjena (sadnice, pohrana i sl.). Svi uređaji koje smo ugradili imaju eko certifikat. Trudimo se koristiti sredstva za čišćenje koja su biorazgradiva.
2. Čišćenje okoliša prakticiramo tako da u svaku šetnju uzmemo praznu vrećicu, koju punimo s otpadom kojeg pronađemo (svašta smo već našli). Također organiziramo i veće, ciljane akcije čišćenja.
3. Vrt i zemlja oko rezidencije polje su za sadnice raznovrsnog bilja i drveća za koje sakupljamo posebnu vodu. Biljke polako rastu te daju zemlji bogatstvo sjene, zraku obilje kisika, a nama divne plodove.
Briga o lokalnoj zajednici
Edukacija stanovništva
Naglasak je stavljen na Globalne ciljeve održivog razvoja i načine promocije njihove važnosti među mladima u lokalnoj zajednici. Edukacijom o načelima održivog razvoja želimo potaknuti sudionike i volontere na kritičko razmišljanje i osobnu odgovornost kako bi vlastitim aktivnim promišljanjem i uključivanjem doprinijeli održivosti vlastite lokalne zajednice, a posljedično i europske zajednice u cjelini.
Očuvanje biološke raznolikosti
Masovni turizam ima dubok utjecaj na prirodu i biološku raznolikost. Šume su morale ustupiti mjesto velikim hotelima, morski život ugrožavaju veliki brodovi za krstarenje i prevelika izlovljenost. Zaštićena područja se gube od masovnog turizma iako je ljepota prirode ta koja prije svega privlači toliko posjetitelja. Savjesnim definiranjem ciljeva Udruge, pažljivom provedbom naših projekata poštivanjem ambijenta u kojem se nalazimo, podržavamo očuvanje biološke raznolikosti.
Suradnja sa srodnim udrugama
Aktivno sudjelujemo u radu lokalnih udruga, OPG-ova i raznih kulturnih institucija, što nam omogućuje da kroz naše programe i aktivnosti što autentičnije prezentiramo svo kulturno blago otoka.
Održivo upravljanje radom Udruge
U uredu dajemo sve od sebe kako bismo pazili na planet. Ne koristimo papir jer su sva naša izvješća isključivo u digitalnom obliku.
Briga o okolišu
Od 2018. godine Udruga se bavi odvajanjem i primjerenim zbrinjavanjem otpada, te sudjeluje u kontinuiranoj edukaciji lokalnog stanovništva o važnosti gospodarenja otpadom.
Zero waste strategije
Kako bi se kućanski otpad držao na minimumu, molimo da prije dolaska na otok odbacite svu nepotrebnu ambalažu, plastične vrećice i jednokratnu (nepovratnu) plastiku. Eventualne iskorišene predmete i ambalažu molimo da noste sa sobom s otoka na mjesto gdje se isti mogu odložiti.
Na otoku Visu ne postoji odvojeno prikupljanje otpada. Na nama je da odgovorno zbrinjavamo odbačene predmete iz našeg kućanstva.
Zero waste koncept je usmjeren na život s manje smeća. Temeljna načela oslanjaju se na pet R:
Refuse,
Reduce,
Reuse,
Recycle,
Rot,
— u prijevodu: ODBIJ (kupovinu nepotrebnih stvari), SMANJI (ono što inače koristiš), PONOVNO ISKORISTI (stvari koje već imaš), RECIKLIRAJ (promijeni namjenu stvari koja je izgubila svrhu, ne samo kao doslovno recikliranje) i TRULI (kompostiraj).
Biootpad
Kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) zauzima skoro trećinu kućnog otpada. Kompostiranjem biootpada dobiva se izvrsno gnojivo za biljke u vrtu koji im pomaže pri rastu, smanjuje potrebu za vodom, poboljšava strukturu i hranjivi sadržaj tla te plodno tlo štiti od štetočina i bolesti.
Kompostiranje
U blizini kuće nalazi se kompostarnik (komposter). Pogodni su svi otpaci koje dobijemo kod pripreme nekog jela, ostaci od guljenja voća i povrća ali bez mesa i prerađevina. Termički obrađena hrana se ne baca u komposter.
Držimo kanticu za kompost u kuhinji. Nakon rezanja povrća ili voća, bacite otpatke u kanticu. Kada je kanta puna, izbacite otpad u komposter.
Kompostira se:
- ostaci voća i povrća
- ostaci kruha, listovi salate, blitve, kelja itd.
- sirovo voće i povrće
- ljuske jaja
- životinjska dlaka, perje
- pepeo drvenog ugljena ili drva
- vrećice od čaja i papirnate maramice
- mljevena kava i filter, talog kave
- novine, mat karton (nepremazani, besjajni), papirnati ručnici
- lišće (smeđe za ugljik i zeleno za zemlju bogatu dušikom)
- pokošena trava
- biljni i cvjetni otpad, kora drveta, piljevina i borove iglice
- različiti dvorišni (zeleni) otpad
Ne kompostira se:
- ostaci kuhanih jela
- ostaci mesa i ribe, kosti i koža
- mliječni proizvodi, ulja i masti
- životinjski izmet
- duhan
- procesirana i termički obrađena hrana
- obojeni i lakirani drveni otpad
- plastika
- tvari koje je načinio čovjek
- metali
Odvajanje povratne ambalaže
Staklene i plastične boce koje spadaju u kategoriju povratne ambalaže, odvajaju se u zasebne spremnike.
Odvajanje ostalog otpada
Papir i karton: novine, časopisi, prospekti, pisaći i kompjuterski papir, pisma, papirnate vrećice, kartonske kutije (s izuzetkom: ugljeni papir, fotografije i foto papir, zauljeni i prljavi papir) odvajamo u zaseban spremnik te spaljujemo.
Plastika i višeslojne ambalaže poput tetra-paka: upotrebljena Tetra Pak ambalaža za mlijeko, sokove i sl., boce za mliječne proizvode i ostale napitke, ulje i ocat, deterdžente (bez oznake opasnog otpada), plastični čepovi i poklopci, pribor za jelo, slamke, vrećice za slatkiše i grickalice, zamrznute proizvode, wc papir ili papirnate ručnike, plastične vrećice iz trgovina, plastične kutijice za namaze, sladolede, zdjelice za kućanstvo, zaštitna plastična ambalaža, plastika ili folija, ambalaža za kozmetiku i sredstva za osobnu higijenu (za kreme, šampone…) ali ne i plastična ambalaža u boji i ambalaža od motornih i jestivih ulja i maziva.
Plastični otpad se preša (kompaktira) kako bi mu smanjili volumen.
Staklo: staklena ambalaža bez čepova ili drugih dijelova od plastike ili metala, razbijene čaše ali ne i žarulje i prozorsko staklo.
Metal: limenke, alu folija, konzerve, metalni čepovi, ambalaža i poklopci, ali ne i metalna ambalaža od dezodoransa i drugih sprejeva pod tlakom.
Tekstil: kućni tekstil, odjeća, obuća.
Miješani komunalni otpad: žarulje (obične), porculan, keramika, opušci, upaljači, britvice za brijanje, spužve, pelene, higijenski ulošci i vata, metalizirani papir (npr. ambalaža od slatkiša), računi iz dućana (termo papir), higijenski papir, vlažne maramice.
Opasni otpad: fluorescentne žarulje, štedne žarulje, lakovi, otapala, baterije i akumulatori, termometri sa živom, antifriz, boce pod tlakom, ljepila, otpadna motorna ulja, azbest i građevinski otpad koji sadrži azbest.
Više informacija o smanjenju količine otpada i kompostiranju možete naći na stranicama Zelene akcije.
One emisije ugljika koje se ne mogu izbjeći eliminirat će se kompenzacijom kroz aktivnosti sadnje drveća i zelenila.
