Dobrodošli na Biševo!
Naša udruga provodi projekte volontiranja u svojoj rezidenciji, a do listopada 2021. godine smo na otoku Biševu na međunarodnim volonterskim projektima ugostili 92 volontera koji su donirali 2760 radnih sati.
01. Volonterski centar Biševo
Volonterski zadatci su zaista raznoliki, a odgovaraju na potrebe jedinstvenog okoliša u kojem se nalazimo. Volonteri kroz ovaj program, između ostalog, pomažu u dizajniranju, organiziranju i provedbi kreativnih radionica i izradi materijala na teme zaštite okoliša, mora, eko sustava i biološke raznolikosti, razvoju permakulturnog uređenja vrta te promociji zdravog načina života. Konkretno, aktivnosti u koje uključujemo volontere mogli bismo grupirati i po temama rada:
Projekti zaštite i valoriziranja otoka Biševa:
- logistički zadaci oko proglašenja parka tamnog neba
- logistički zadaci oko proglašenja otoka područjem značajnog krajobraza
- logistički zadaci oko proglašenja otoka područjem kulturnog krajolika
- akcije čišćenja plaža i šuma na području naselja Porat
- promocija arheoloških nalazišta (medijska produkcija: video, članci …)
Kameni vrt:
- izgradnja novih suhozida i formiranje terasa
- sađenje novih sadnica (maslina, naranča, limun, smokva …)
- prenošenje iskoristivog materijala (drvo, humus, kamenje)
- planiranje i dizajna okoliša
Stari vinograd:
- priprema za obnovu suhozida
- krčenje makije
- malčiranje posječenog raslinja
Rezidencijalni prostor:
- logistički zadaci (pripremanje jela, posluživanje obroka …)
- foto i video dokumentiranje događaja
- održavanje i oplemenjivanje životnog prostora
- kultiviranje povrtnjaka i okućnice
- plijevenje korova
- promocija događaja u organizaciji udruge.
Metode rada koje u svojim aktivnostima koristimo su neformalne edukativne metode (učenje kroz rad, radionice, igru, pronalaženje kreativnih rješenja, kritičkog razmišljanja te kroz pomoć u organizaciji). Na taj način dolazi do kvalitetne razmjene znanja među sudionicima. Djelovanje kroz suradnju budi solidarnost, strpljenje i razumjevanje dok istovremeno motivira svakog pojedinca da se potrudi u ime zajedničkog cilja.
02. Naša iskustva
S ulogom domaćina u projektima volontiranja započeli smo davne 2015. godine s ciljem da u našu organizaciju i našu lokalnu zajednicu unesemo dašak dobre volje, volonterizma, mladosti, kulturne i jezične razmjene, da izgrađujemo toleranciju kako bi svi skupa rasli u bolje pojedince, a time i u bolju zajednicu.
Zajedno sa svakim novim volonterom/kom gradili smo svoje iskustvo u koordiniranju volonterskog rada te smo svake godine bili sve kompetentniji da volonterima pružimo još kvalitetnije i sadržajem bogatije iskustvo volontiranja u Hrvatskoj. Na malom otoku, u našoj udruzi, volonteri imaju priliku steći nova znanja i vještine te vrijedno iskustvo koje će ponijeti dalje u život zbog kojih će se s veseljem prisjećati mjeseci provedenih na Biševu.
Pronalaženje volontera (načini informiranja i promocije
volonterskog programa, načini pozivanja volontera)
Potrebu za volonterima oglašavamo na službenoj web stranici www.bisevo.hr i na službenim profilima društvenih mreža – Facebook i Instagram, uz pomoć vizualnog oglasa.
Također putem emaila šaljemo poziv na mailing listu volonterskih centara i udruga koje promoviraju volonterstvo. Međunarodne volontere tražimo posredstvom organizacija partnera u inozemstvu.
03. Odabir i uključivanje volontera
(postupak odabira prijavljenih volontera, prijavnica za volontere, intervju volontera)
Naši kandidati za volontere trebali bi imati sljedeći profil i interese:
- visoka motivacija za sudjelovanje u većini predloženih aktivnosti našeg projekta
- znanje osnovnog engleskog jezika
- želja za unaprjeđivanjem / razvijanjem komunikacijskih vještina
- zanimanje i entuzijazam za stjecanje različitih novih vještina
- zanimanje i entuzijazam za pitanja prirode i okoliša
- interes i entuzijazam za pitanja razvoja zajednice
- afinitet prema zdravim životnim navikama
- fleksibilan i kreativan karakter
- voljni sudjelovati u lokalnim akcijama solidarnosti koje uključuju starije građane
- zainteresirani za suživot u maloj otočnoj zajednici.
Da bi se prijavili, kandidati trebaju poslati životopis i motivacijsko pismo te ispuniti upitnik za prijavu.
Odabir će izvršiti Upravni odbor udruge Biševo.
Zajednički ćemo razgovarati o prethodno opisanom profilu i zamoliti kandidate da odgovore na kratki upitnik kako bi ih mogli usporediti i koristiti njihove vještine, znanja i interese na najbolji mogući način.
04. Dugoročni cilj programa
Unaprjeđenje strukturirane podrške razvoju i afirmaciji volontiranja koji doprinosi bržem, humanijem i učinkovitijem unaprjeđenju kvalitete života u našoj zajednici.
Pod strukturiranom podrškom podrazumijevamo skup aktivnosti i metoda koje su usmjerene na promociju i zagovaranje volonterstva, razvijanje inovativnih modela uključivanja volontera u aktivnosti zajednice te pružanje kontinuirane podrške svim ključnim dionicima u zajednici.
Specifični ciljevi programa
- Promovirati i afirmirati vrijednosti volonterstva.
- Povećati broj volontera na području djelovanja udruge – otok Biševo i okolica.
- Poticati i provoditi inovativne društvene projekte uključivanja volontera.
- Unaprijediti kapacitete lokalnih organizacija i ustanova za prihvat volontera.
- Doprinijeti afirmaciji volonterstva kod djece i mladih kroz odgoj za volontiranje.
- Potaknuti i podržati volonterski angažman poslovnog sektora u zajednici.
05. Orijentacija i obuka
Upoznavanje volontera s organizacijom, osposobljavanje volontera za rad na određenoj volonterskoj poziciji te opis edukacije koju volonteri prolaze.
Orijentacija treba dati odgovor na tri pitanja:
- Zašto želim volontirati u ovoj organizaciji?
- Kako ću ja odraditi svoj volonterski angažman u ovoj organizaciji?
- Kako se ja uklapam u ovu organizaciju?
Ona uključuje i tri područja:
- Predstavljanje svrhe postojanja organizacije - omogućuje volonteru upoznavanje osnovnih vrijednosti organizacije. Korisno je da vašu organizaciju predstavite u obliku rasprave i otvorenoga prostora za postavljanje pitanja.
Ova faza predstavljanja organizacije uključuje sljedeće:
- Opis problema/potreba na kojoj organizacija radi.
- Opis korisnika/ ciljane skupine.
- Predstavljanje povijesti organizacije.
- Predstavljanje vizije i misije organizacije.
- Način komunikacije i donošenja odluka, strukturu.
- Predstavljanje programa/projekata organizacije.
2. Predstavljanje menadžmenta volonterskog programa
Cilj ovoga dijela orijentacije jest omogućiti volonteru razumijevanje vlastitoga položaja u organizaciji. Omogućuje volonteru uvid u to na koji način on doprinosi odgovaranju na potrebe organizacije, koja su osnovna očekivanja od volontera i na koji je način njegov angažman povezan s drugim područjima rada organizacije.
Može uključiti sljedeće:
- Strukturu programa i organizacije te na koji način sami volonteri pridonose razvoju tih programa i same organizacije.
- Sustav uključivanja volontera u organizaciju, procedure i politike organizacije.
- Uvjeti rada i oprema (prostor gdje će volonter obavljati posao, opremu koju može koristiti).
- Očekivanja od volontera i koristi za volontera.
- Način davanja povratne informacije i izvještavanja.
- Ključne aktivnosti organizacije i raspored odvijanja.
- Organizacijski elementi (pokrivanje troškova, vođenje satnice, sustavno praćenje volonterskoga doprinosa - u satima, novim znanjima i vještinama).
Najjednostavniji način pripreme za ovaj dio orijentacije jest da sami sebi postavite pitanje: „Što bih želio znati o organizaciji kako bih razumio što i kako organizacija radi?“
3. Predstavljanje neposrednog okruženja volontera
Kroz ovaj se dio volonteru omogućuje upoznavanje osoba s kojima će raditi i priređuje se dobrodošlica kao jedan od načina iskazivanja važnosti volontera kao dijela tima.
06. Tko je volonter?
Postoje mnoge definicije koje odgovaraju na ovo pitanje, a mi donosimo nekoliko najčešće upotrebljavanih:
„Pojedinac koji dobrovoljno pruža usluge za dobrobit druge osobe i društva u cjelini bez potraživanja i očekivanja materijalne i financijske dobiti.“
“Svaka fizička osoba starija od petnaest godina koja je sklopivši ugovor s organizatorom volonterskih usluga pristala volontirati.” (Zakon o volonterstvu)
„Fizička osoba koja volontira u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, sukladno važećim nacionalnim i međunarodnim propisima“ (Zakon o volonterstvu)
Što je volontiranje?
Volontiranje je aktivnost za opće dobro, odnosno aktivnost od koje koristi ima cijelo društvo.
Volontiranjem građanke i građani pomažu drugim ljudima i zajednici u kojoj žive, a u isto vrijeme razvijaju vlastitu osobnost i vještine.
Ili drugim riječima; „Dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi.” (Zakon o volonterstvu NN 58/07, Izmjene i dopune Zakona o volonterstvu NN 22/13)
Općenito, VOLONTERSTVO je prirodna težnja ljudi da unapređuju sebe i svoje zajednice i da pomažu jedni drugima. Ono postoji u neformalnom obliku otkako je čovjeka, dok se formalno volontiranje veže uz razdoblje poslije velikih građanskih i svjetskih ratova. Tako je nakon Prvog svjetskog rata Pierre Cérésole osnovao Service Civil International (SCI) –međunarodni mirovni pokret posvećen izgradnji mira i poticanju volonterstva, a u Hrvatskoj se volonterstvo povezuje s razvojem civilnog društva i demokratskih procesa u postsocijalističkom vremenu.
Što ljude motivira na volontiranje?
Ako iz društvene perspektive pogledamo razine na kojima se očituju posljedice i rezultati volontiranja, te brojne motive za volontiranje možemo podijeliti u tri kategorije:
- Zadovoljavanje osobnih potreba, razvoj, otkrivanje i razvijanje vlastitih potencijala, učenje novih znanja i stjecanje različitih vještina, timski rad, prihvaćanje odgovornosti, osjećaj korisnosti, razvoj vlastitih vrijednosti, upoznavanje i prihvaćanje različitosti i drugih kultura, upoznavanje i povezivanje s drugim ljudima, stjecanje prijateljstva…
Potvrđeno je da iskazivanje dobrote prema drugima povećava razinu serotonina (hormona sreće), endorfina (neuro transmiteri – prirodni lijekovi protiv boli), oksitocina (hormon zbližavanja) te smanjuje razinu kortizola (hormon stresa). - Odgovor na konkretne probleme u zajednici i pomoć drugima – pomoć ljudima iz poplavljenih područja, podrška azilantima i beskućnicima, uređivanje zapuštenog parka u kvartu, pomoć u učenju djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi…
- Pokretanje pozitivnih društvenih promjena i društveni razvoj u cjelini – doprinos općoj demokratizaciji kroz prakticiranje slobodnog udruživanja građana i jačanje civilnog društva, razvoj kulture i umjetnosti kroz inovacije i očuvanje kulturne baštine te promociju drugih kultura, izgradnja mira i kulture nenasilja…
Volontiranje motivira pojedinca da kroz vlastito iskustvo osvjesti kako je intergiran/a u zajednicu te da se unutarnja ekologija zrcali prema van kroz odnos volontera i okoline.
Navedeni motivi i posljedice u kojima se očituju često su isprepleteni i upravo njihova isprepletenost rezultira najvećom vrijednošću volontiranja - izgrađujući sebe pomažemo drugima i doprinosimo rješavanju konkretnih problema u zajednici čime doprinosimo i razvoju društva u cjelini koje nam pak olakšava povezivanje sa sobom i osobni rast.
Da zaključimo; volontiranje odgovara na ljudske potrebe različitih razina jer nudi smislen, osobno i društveno koristan način ponašanja koji nas pokreće prema ostvarivanju ciljeva kojima stremimo.
Glavni cilj je izgradnja boljeg društva budućnosti, u kojem snažni pojedinci grade zdrave zajednice. Ovdje ćemo dodati jedno nimalo skromno nadanje, a to je da će ta budućnost što prije postati – sadašnjost!
07. Volonterske pozicije unutar volonterskog programa
Volonterske pozicije:
- Suhozidar/ka (restaurator/ica i graditelj/ica suhozida) – Preuzmi opis»
- Vrtlar/ica – Preuzmi opis»
- Web administrator/ica projekta – Preuzmi opis»
- Asistent/ica u provođenju kreativno-edukativnih radionica – Preuzmi opis»
- Volonter/ka eko istraživač – Preuzmi opis»
- Volonter/ka u kuhinji – Preuzmi opis»
- Volonter/ka u čišćenju prostora – Preuzmi opis»
- Stručna podrška u razvoju samofinancirajućih aktivnosti i fundraisinga – U pripremi
- Stručna podrška u unaprjeđenju vizualnog identiteta udruge – U pripremi
- Stručna podrška u izradi društveno korisnih i inovativnih projekata – U pripremi
- Stručna podrška za unaprjeđenje menadžmenta volontera i provedbu volonterskih programa – U pripremi
Opisi poslova za svaku poziciju nalaze se u priloženom PDF dokumentu.
Oblici volontiranja koje provodi udruga Biševo
Formalno (organizirano) volontiranje: odvija se u okviru organizacija civilnog društva ili institucija, volontera i korisnika povezuje organizator volontiranja (neprofitna pravna osoba). Formalno volontiranje ima određenu strukturu, ciljeve, vrijeme trajanja i vrste, a regulira ga Zakon o volonterstvu (NN 58/07, 22/13).
Neformalno volontiranje: svaka vrsta dobrovoljne pomoći u zajednici koja se NE odvija unutar registrirane organizacije civilnog društva ili institucije. To je najčešće povremena i spontana aktivnost kao što su neregistrirane inicijative građana, pomoć u kriznim situacijama i sl.
Lokalno volontiranje: odvija se kroz akcije kojima je udruga Biševo organizator ili partner. Ovakav oblik podrazumijeva fizički rad na akcijama poput čišćenja podmorja, okoliša (plaža, javnih površina), obnove suhozida i slično u našoj lokalnoj zajednici – otok Biševo.
Dva su načina kako se priključiti ovakvom obliku volontiranja:
- nakon što u medijima ili na društvenim mrežama vidite najavu određene akcije, jednostavno joj se priključite svojim dolaskom
- javite se našoj udruzi nakon čega ćemo vas mi informirati o mogućnostima vašeg sudjelovanja u ovakvom tipu volontiranja
Međunarodno volontiranje: volontiranje izvan granica vlastite države, bilo da hrvatski državljani volontiraju u inozemstvu ili da hrvatske organizacije ugošćuju inozemne volontere.
Online volontiranje: godina 2020. rezultirala je „preseljenjem“ mnogih aktivnosti u online okruženje i u isto vrijeme otvorila nove mogućnosti. Jedna od njih je i online volontiranje, a oblik ovakvog volontiranja prilagođava se svakom pojedinom profilu volontera - njegovom iskustvu, interesima i vještinama.
Primjer zadataka online volontiranja, općenito za udrugu Biševo mogao bi biti sljedeći:
- Kreiranje plana objava za društvene mreže
- Prijevod sadržaja web stranice na engleski jezik
- Pisanje autorskih blogova o temama povezanih s ekologijom, očuvanjem prirode i okoliša, održivim razvojem, prirodnom i kulturnom baštinom, društvenim poduzetništvom, neformalnim oblicima edukacije i u ovom smislu
specifičnostima otoka Biševa i viškog arhipelaga
Drugi primjer ovakvog oblika volontiranja mogao bi se usmjeriti na jedan od projekta udruge, na primjer Arheološko nalazište:
- Pisanje autorskih članaka.
- Pisanje tekstova za web.
- Istraživanje sličnih primjera u svijetu i dobrih praksi i prijedlozi za unaprjeđenje sadržaja, kako online tako i „na terenu“.
- Organiziranje i u suradnji s nama osmišljavanje škole u prirodi, slanje ponuda osnovnim i srednjim školama.
- Kreiranje plana objava za društvene mreže.
- Prijevod sadržaja web stranice na engleski jezik.
- Pisanje autorskih blogova na temu arheologije povezanih s otokom Biševom ili razdobljem iz kojeg arheološki ostaci datiraju.
Općenito, sam volonter ima slobodu iznijeti i vlastite ideje na koji način bi volio pridonijeti svojim online volonterskim angažmanom.
08. Zašto volontirati?
Vjerujemo da je u gornjem tekstu već dan odgovor na to pitanje pa ćemo samo kratko istaknuti kako sudjelovanje u programima mobilnosti i volonterizam utječe na izraziti razvoj „soft“ vještina kod mladih. Zanimljiva je informacija da od šest vještina koje poslodavci najviše traže čak se pet razvija uključivanjem u ove programe. To su komunikativnost, timski rad, donošenje odluka, organizacijske vještine i samopouzdanje. Za mlade koji su sudjelovali u neformalnim obrazovnim aktivnostima u inozemstvu to također uključuje razvoj jezičnih, međukulturalnih i liderskih vještina.
Uz to, sudjelovanje u programima volontiranja je naročito vrijedno u razvijanju društvenog kapitala u smislu umrežavanja i povezivanja te u stvaranju novih pravaca u svom budućem profesionalnom životu.
09. Zakon o volonterstvu
Zakon o volonterstvu je normativni akt države koji pojašnjava osnovne pojmove vezane za volontiranje, temeljna načela volontiranja, vrijednosti volontiranja, uvjete volontiranja, prava i obveze volontera te organizatora volontiranja, uvjete sklapanja ugovora o volontiranju, donošenje Etičkog kodeksa volontera, izdavanje potvrde o volontiranju, izdavanje potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje, državnu nagradu za volontiranje te nadzor nad izvršenjem Zakona. Na snagu je stupio u lipnju 2007. godine, a u ožujku 2013. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu.
Etički kodeks volontera
Etički kodeks volontera predstavlja skup pravila i standarda ponašanja volontera, organizatora i korisnika te zajednički sustav vrijednosti koji organizatori volontiranja i volonteri prihvaćaju u svom području djelovanja. Usvojio ga je Nacionalni odbor za razvoj volonterstva u svibnju 2008. godine.
Načela volontiranja (Etički kodeks volontera, NN 55/2008)
- Načelo zabrane diskriminacije volontera i korisnika volontiranja
- Načelo zaštite korisnika volontiranja
- Načelo zabrane iskorištavanja volontera
- Načelo zaštite maloljetnih volontera
- Odgoj za volontiranje
- Načelo inkluzivnog volontiranja
- Načelo besplatnosti volontiranja
- Načelo dobrovoljnosti i solidarnosti volontiranja
- Načelo transnacionalnosti volontiranja
Nagrađivanje volontera (što volonteri dobivaju za svoj angažman)
U udruzi Biševo nagrađujemo volontere na godišnjoj razini. Povodom Međunarodnog dana volontera 5. prosinca uručujemo Priznanje najistaknutijem volonteru koji je značajno doprinio djelovanju udruge u tekućoj godini.
Ukoliko financije dopuštaju, volonteru uručujemo i simboličnu nagradu (knjigu, poklon bon ili slično).
Odavanje priznanja za rad jedan je od načina kako „plaćamo“ volontera za njegov trud.
Službena godišnja zahvala je važna, no priznanja tijekom rada, odnosno neposredno nakon obavljenoga posla, još su važnija. Svaki pozitivan pomak te pojedinačni uspjeh u poslu treba biti prepoznat i na neki način nagrađen, od jednostavne ljubaznosti, zagrljaja ili riječi zahvale, pa do uključivanja volontera u procese donošenja odluka.
Što volontiranje nije?
Ima više odgovora na ovo pitanje. Volontiranje nije dobrovoljno obavljanje usluga ili aktivnosti koje su u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske kao i drugim propisima Republike Hrvatske za koje postoji uvjet isplate ili potraživanja novčane nagrade odnosno druge imovinske koristi. Također, obavljanje poslova koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježja poslova za koje se zasniva radni odnos te stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Volontiranje ne obuhvaća ni obavljanje usluga ili aktivnosti koje je jedna ugovorna strana obvezna pružiti drugoj ugovornoj strani na temelju ugovora, osim ugovora o volontiranju. Uz to, izvršavanje obveza sukladno sudskim odlukama i presudama te obavljanje usluga ili aktivnosti koje su uobičajene u obiteljskim, prijateljskim ili susjedskim odnosima. (Zakon o volonterstvu NN 58/07, Izmjene i dopune Zakona o volonterstvu NN 22/13)
10. Ugovor o volontiranju
Ugovor o volontiranju sklapaju volonter i organizator volontiranja kako bi regulirali međusobna prava i obveze te druge bitne činjenice svojeg odnosa. Sklapa se na početku volonterskog angažmana, a moguće ga je sklopiti u usmenom i pisanom obliku.
Obveza sklapanja ugovora u pisanom obliku regulirana je člankom 26., a bitne stavke ugovora člankom 27. Zakona o volonterstvu.
Postoje usmeni (uz potvrdu) ili pismeni ugovor. Pismeni ugovor je obavezan kod:
- volontiranja povezanog s povećanim rizicima za život i zdravlje volontera
- volontiranja s djecom, osobama s invaliditetom, starim i nemoćnim osobama, bolesnim osobama ili osobama koje su potpuno ili djelomice lišene poslovne sposobnosti
- volontiranja stranih državljana u RH
- volontiranja hrvatskih državljana u inozemstvu, ako je organiziraju ili suorganiziraju
- organizatori volontiranja sa sjedištem u RH
- dugotrajnog volontiranja
- kad volonterka ili volonter to zahtijeva
Troškovi volontiranja
Neki od mogućih troškova su:
- troškovi putovanja, smještaja i prehrane koji nastanu u vezi s volontiranjem
- džeparac za putovanja (uvjet: iznos džeparca ne premašuje iznos dnevnica propisanih za državne službenike)
- troškovi edukacije izvan školskog sustava potrebne za volontiranje premije osiguranja volonterke ili volontera, plaćanja medicinskih usluga i cjepiva…
OPĆA ODREDBA: računom potvrđene novčane naknade isplaćene u svrhu troškova koji nastanu u vezi s izvršavanjem volonterskih usluga i aktivnosti
11. Potvrda o volontiranju
Udruga Biševo kao organizator volontiranja, po završetku volontiranja izdaje potvrdu o volontiranju.
Potvrda o volontiranju - primjerak / Volonterska knjižica
Po završetku volonterskog angažmana obveza organizatora volontiranja je izdati volonteru/ki potvrdu o volontiranju. Ona služi kao dokaz o volonterskom angažmanu te kao spomenar na volonterske aktivnosti koje je volonter/ka obavljao/la za dobrobit zajednice. Podatke koje potvrda treba sadržavati regulirani su člankom 34. Zakona o
volonterstvu.
Umjesto izdavanja zasebne potvrde o volontiranju, organizator volontiranja može volonterski angažman volontera ili volonterke upisati i u njegovu/njezinu volontersku knjižicu koja omogućuje dokumentiranje većeg broja volonterskih iskustava ostvarenih kod različitih organizatora volontiranja. Idejni koncept volonterske knjižice izradila je Udruga „Mi“ iz Splita, a izdaju ih regionalni volonterski centri u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek).
Volonterska knjižica sadrži osobne podatke volontera i podatke o:
- vremenu volontiranja,
- opis volonterskih aktivnosti,
- edukaciji,
- specifičnostima,
- potpis volontera,
- potpis i pečat organizatora volontiranja.
Kod kratkoročnog volontiranja OV je dužan izdati potvrdu o volontiranju samo ako volonter to zatraži. Potvrda se izdaje i u volonterskoj knjižici. (ZOV-NN 22/13, čl.34, st.4)
Obrazac evidencije volonterskih sati
Ovaj obrazac služi za evidentiranje angažmana volontera/ke po danima te omogućuje praćenje broja volonterskih sati i aktivnosti koje je volonter/ka obavljao/la u organizaciji.
Potvrda o kompetencijama stečenim kroz volontiranje
Potvrda o kompetencijama stečenim kroz volontiranje je alat za sve osobe koje dugoročno volontiraju, odnosno volontiraju redovito i kontinuirano, na tjednoj osnovi u razdoblju od najmanje tri mjeseca. Njome se potvrđuje sudjelovanje volontera/ke i opisuju se njegove/njezine aktivnosti/zadatci kao i to što je volonter/ka naučio/la ili
razvio/la tijekom volontiranja, koristeći kao okvir ključne kompetencije cjeloživotnog učenja.
Potvrdu nije moguće izdati retrogradno, već je prilikom dogovaranja dugotrajnog volonterskog angažmana s volonterom/kom potrebno dogovoriti hoće li mu/joj se po završetku angažmana izdati potvrda i u koju svrhu.
Vodič za popunjavanje potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje
Zakon o volonterstvu kao jednu od najvažnijih dobrobiti volontiranja ističe da se: 'Volontiranjem stječu iskustva i razvijaju kompetencije potrebne i korisne za aktivno sudjelovanje u društvu, osobni razvoj i osobnu dobrobit'.
Kompetencije se odnose na znanja i vještine te pripadajuću samostalnost i odgovornost. Svrha potvrde jest podrška u prepoznavanju i predstavljanju kompetencija, nastavak osobnog obrazovanja i podizanje zapošljivosti volontera, a ona utječe i na motivaciju volontera.
Izdaje se dugotrajnim volonterima (koji su volontirali minimalno jednom tjedno u razdoblju tri ili više mjeseci).
Primjeri kompetencije koje se mogu stjecati volontiranjem:
- Komunikacija na materinskom jeziku.
- Komunikacija na stranim jezicima.
- Digitalna kompetencija.
- Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji.
- Kompetencija „učiti kako učiti”.
- Socijalna i građanska kompetencija.
- Inicijativnost i poduzetnost.
- Kulturna svijest i izražavanje.
- Ostalo (ovisno o volonterskom angažmanu).
12. Godišnje Izvješće o aktivnostima
organizatora volontiranja
Sukladno članku 33. Zakona o volonterstvu (Narodne novine, broj 58/07 i 22/13) te Pravilniku o sadržaju izvješća o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja (Narodne novine, broj 9/18), svaki organizator volontiranja dužan je dostaviti godišnje izvješće o volontiranju Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao tijelu nadležnom za praćenje provedbe navedenoga Zakona i razvoja politike volonterstva.
- Izvješće za 2021. godinu
13. Literatura
