Dobrodošli na Biševo!

Zašto Biševo treba umjetnike?

"Čini se da se priroda i umjetnost isključuju: ali sastaju se brže nego što mislimo"

Goethe

Umjetnost je oduvijek bila pokretač promjena, suptilni anarhist, kritičar i učitelj. Bez obzira na to što i sama evoluira i mijenja stilove kroz vrijeme, ustrajna je u tome da dopušta svakom pojedincu svoj intimni doživljaj iste te transformira pogled na život. Vrlo sličan utjecaj na ljudsku psihu ima i priroda. Boravak (odnosno povratak) u prirodi čovjeku mijenja ritam, perspektivu, nadahnjuje i hrani. I to je sama bit rezidencije Biševo; graditi mjesto koje podržava umjetničko stvaranje u surovom otočkom okruženju.

Biševo, svakog ljeta postaje sve popularnija turistička destinacija. Turisti u potrazi za divljom plažom nehotice zadiru u esenciju nedirnute prirode Biševa na način na koji je za otok postao neodrživ. Pokretanje rezidencije za umjetnike korak je otpora prema zaboravu tradicije i povijesti te pokretač očuvanja otočke prirode i duha. U gotovo netaknutoj prirodi, nudi umjetnicima prostor za istraživanje i slobodan izričaj.

BIAR - Biševo Island Art Residency

Rezidencijalni program BIAR omogućuje umjetnicima, znanstvenicima i kreativcima različitih interesa i istraživačkih metoda djelovanja da putem rezidencije na otoku Biševu oplemene njegovu svakodnevicu.

Rezidencije traju tijekom čitave godine. Za više informacija obratite nam se putem e-pošte [email protected].

BIAR njeguje eksperimentalnost i interdisciplinarne cross-sector suradnje. Jedinstven prostor rada i boravka potiče rezidente na suradnju - interdisciplinarni eksperiment na pučinskom otoku.

Pored unaprijed organiziranih rezidencija putem udruga i strukovnih organizacija, BIAR omogućuje i padobransko sudjelovanje. Ono podrazumijeva dolazak umjetnika/znanstvenika, znatiželjnika, publike i zajednički boravak koji može biti u formi sudjelovanja svojim umjetničkim/znanstvenim aktivnostima ili u sudjelovanju kroz pomoć radom na tuđim projektima, aktivnostima oko održavanja rezidencije, kamenog vrta-suhozida. Sudjelovanje ove kategorije korisnika ovisi prvenstveno o trenutnim smještajnim kapacitetima BIAR-a.

Inzistiramo da radovi/istraživanja budu u skladu s kulturno-ekološkom održivosti otoka Biševa. Rezidenti se potiču da odgovorno koriste otočke resurse i percipiraju turizam/turiste kao mogući umjetnički resurs pogodan za reciklažu, transformaciju.

BIAR rezidencijalni program je regionalno i internacionalno orijentiran. Svi rezidenti automatski postaju članovi udruge Biševo. Rezidenti svakodnevno sudjeluju u održavanju rezidencijalnog prostora i okoliša te darivanjem jednog ili više vlastitih djela doprinose izgradnji umjetničkog fundusa BIAR.

Formiranjem ovakve aktivne alternativne zajednice kreativaca, nastojimo postići održivu simbiozu turizma i kulture.

U sklopu BIAR-a, održava se i kulturni program javnih okupljanja, predavanja, kino projekcija, astronomskih večeri i sl., otvoreni svim rezidentima, privremeni stanovnici otoka i turistima.

Korisnici pristupaju natječaju za rezidencije kroz web stranice BIAR-a ispunjavajući prijavu.

*sve rezidente/grupe se potiče na inkorporiranje/korištenje materijala raspoloživih na otoku – u svrhu održivosti te same prirode rezidencija

Biševsko ljeto – BILjET

Biševsko ljeto – BILjET manifestacija djeluje kao kurirani sezonski rezidencijalni program u sklopu BIAR-a, koji se odvija kroz ljetni period od početka srpnja do kraja kolovoza svake godine. Rezidencije traju minimalno tjedan dana, s dolascim i odlascima organiziranih svakog petka, zbog usklađenosti trajektnih linija sa Splitom. Na kraju svakog BILjET-a planira se multidisciplinarna izložba kao obilježavanje cjelokupnog djelovanja programa. U sklopu BILjET-a, BIAR surađuje s umjetničkim i kulturnim udrugama/organizacijama, te umjetnicima/grupama umjetnika, a moguće je i padobransko sudjelovanje.

Trajanje: 1.7.-1.9. svake godine. 
Kustos (ili kustoski tim) Biševskog ljeta svake godine definira koncept koji se uvijek referira na generalni koncept BIAR-a. Nakon objavljenog programa, počinje proces prijava, kuriranja, koncipiranja i planiranja ljetnih rezidencija.

Ova manifestacija je napravljena s ciljem da se u ljetnim mjesecima kada je veliki priljev turista intenzivira utjecaj i vidljivost djelatnosti BIAR-a na lokalnu zajednicu, pokuša ostvariti određeni kulturološko-subverzivni utjecaj na biće-turista.

Raspored događanja

Trenutno nema nadolazećih događaja

Arhiva događanja

Volontiranje na otoku

S ulogom domaćina u projektima volontiranja započeli smo davne 2015. godine s ciljem da u našu organizaciju i našu lokalnu zajednicu unesemo dašak dobre volje, volonterizma, mladosti, kulturne i jezične razmjene, da izgrađujemo toleranciju kako bi svi skupa rasli u bolje pojedince, a time i u bolju zajednicu.

Naša udruga provodi projekte volontiranja u svojoj rezidenciji, a do listopada 2021. godine smo na otoku Biševu na međunarodnim volonterskim projektima ugostili 92 volontera koji su donirali 2760 radnih sati.

U ljetu 2017. umjetnici su izložili svoje radove u uvali Mezoporat
Iz današnjeg menija

Omlet sa šparogama

Mladi luk narezan na kolutiće i šparoge dužine oko 2 cm kratko se popržimo na maslinovom ulju. Zamućena jaja sa soli i paprom, bacimo na popečeni luk i šparoge te pečemo na srednjoj varti. Pažljivo okrenemo i ispečemo i drugu stranu dok ne dobije zlatno bakrenu boju. Omlet je gotov i možemo ga servirati uz tostirani kruh, salatu i topli čaj. Uživajte! Pročitaj više
Preporučamo pogledati

Stara biševska osnovna škola

Kad je, dakle, riječ o staroj biševskoj školi, ista sadrži ambijentalni i vremenski značaj u razvoju otoka Biševa. On je u uskoj vezi s događajima i istaknutim ličnostima društvenog, gospodarskog ili kulturnog razvoja i predstavlja veoma značajna svjedočanstva za proučavanje otočnih društvenih pojava. Prema poznatim povijesnim izvorima, na zajedničkom zboru otočana dogovoreno je da stanovnici Biševa dobrovoljnim radom sudjeluju u izgradnji školske zgrade. Obvezali su se da obave sve manualne radove i pripreme građevinski materijal za unutrašnjost zgrade, kao i teren. Također je dogovoreno da se škola sagradi na središnjem dijelu otoka, jer je to bilo najprikladnije za sva sela na otoku Biševu. Načelstvo kotarske oblasti u Hvaru prihvatilo je snositi troškove za građevni materijal vanjske fasade, cementa i kreča, te plaćanje stručne radne snage. Pošto je zgrada trebala da se gradi u kamenu, načelstvo kotarske oblasti u Hvaru obvezalo se nabaviti vanjsku kamenu fasadu i nabavu ostalog građevnog materijala, te taj materijal dopremiti na Biševo, u uvalu Mezoporat. Od rive u Mezoportu do mjesta gradnje (Napoje) sav materijal prebacili su sami stanovnici otoka. U izgradnji školske zgrade mnoge otočke obitelji dobrovoljno su radile četrdeset radnih dana. Priprema i branje građevnog materijala za izgradnju školske zgrade započeta je u jesen 1935.g, a gradnja je dovršena u ljeto 1937.g. Sav građevinski materijal iz uvale Mezoporat prenesen je na gradilište dobrovoljnim radom stanovnika Biševa. Zgrada je jednokatnica. U prizemlju je bila učionica, na katu trosobni stan za učitelja. Uz školsku zgradu nalazila se i posebna zgrada za praonicu i higijenski čvor za djecu. Zgrada je bila od lijepog kamena, a gradili su je braća Borčić pokojnog Tome, građevinari iz Komiže.  Školske godine 1932./1933. školu je pohađao najveći zabilježeni broj učenika od osnutka škole. Te je godine školu pohađao 41 učenik: 26 dječaka i 15 djevojčica. U novoj zgradi nastava je počela školske godine 1937./1938, dok je 1967. posljednja godina djelovanja biševske škole. Sav društveni život na Biševu odvijao se u prostorijama “Društvene čitaonice” (osnovane 1932. godine). Kroz čitaonicu bi se također okupljala omladina i organizirao društveno-zabavni život. Otvaranjem društvenih prostorija uvjeti rada znatno su se poboljšali, u smislu društveno-zabavnog života otočana kao i društveno-političkog djelovanja. Odmah nakon otvaranja društvenih prostorija, čitaonica je bila pretplaćena na dnevni list “Novo Doba” koji je izlazio u Splitu te “Gospodarski List” koji je izlazio periodično. Bez obzira na političko opredjeljenje, gotovo svi stanovnici otoka stariji od 21 godine bili su članovi društva.  Krajem 1940 g. dobrovoljnim doprinosom prikupljena su financijska sredstva za kupnju jednog radio aparata. Nabavkom radio aparata, stanovnici otoka mogli su svakodnevno putem radija pratiti događaje u zemlji i u svijetu. U čitaonici je 1936. donesen i zaključak o potrebi osnivanja Poljoprivredno-vinarske zadruge. Društvo 1935. godine pokreće inicijativu za uvođenje redovne svakodnevne brodske linije Biševo – Komiža koja je aktualna i danas. Zadruga 1938. godine preuzima na sebe brigu oko redovnog funkcioniranja brodske linije Biševo-Komiža. Čitaonica kao društvo prestaje funkcionirati 1941. nakon dolaska talijanske okupacijske vojske. O kulturno – povijesnom značaju biševske škole mogu se, vjerujemo, iznaći još mnogi pisani tragovi i svjedočenja, osim ovih koje ovdje navodimo.  Izvor: Ante Jončić Škoboj: „Biševo, imaš li još ikog?“; mons. Andrija Vojko Mardešić.  Nažalost, u Državnom arhivu u Splitu ne postoji zapisa o gradnji škole. Pročitaj više