Dobrodošli na Biševo!

Početna → Umjetnost oživljavanja otoka

11.07.2019.

Intervju vodio: Ivan Barun, "Skica" - časopis studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (Vol. 3)

Kada se danas pojavi osobna inicijativa mještana otoka koja se bori za očuvanje i revitalizaciju njegova života, a još k tome koristi umjetnost i umjetničke prakse kao glavni od svojih alata, to je priča koju je vrijedno ispričati. Imajući prilike već dva ljeta sudjelovati na „Biševo Island Art Residency“ na Biševu, malom otoku u Viškom arhipelagu, razgovarao sam sa Stjepanom Tafrom, mladim web-dizajnerom i fotografom iz Komiže koji je glavno pokretačko srce ove inicijative. Čime su se studenti Akademije bavili na Biševu, na koje je sve prepreke projekt nailazio i kakva je uopće mogućnost razvoja otoka, možete pročitati u narednom razgovoru koji nas u trenu katapultira u neke snovite dane ljeta.

Ivan Barun >> Stjepane, građanskom inicijativom „Spasimo Biševo“ i projektom „Biševo Island Artist Residency“ pokušavaš spasiti otok od devastacije i potaknuti održivi razvoj otoka kroz umjetnost i ekologiju. Koja je tvoja veza s Biševom i što je to što te njemu privlači?

Stjepan Tafra >> Otok Biševo je već sam za sebe pozivnica svakome tko kroči nogom na njega da osjeti posebnu vezu s prirodom.  Moj nono je početkom sedamdesetih u uvali Porat izgradio skromnu jednokatnicu s konobom. Velik dio djetinjstva proveo sam na otoku i to me uvelike obilježilo. Smatram da je danas neophodno vratiti se svojim korijenima, jer živimo brzo, ne znamo uživati u trenutku, a priroda tog izoliranog otoka je surova i tjera te da se suočiš sam sa sobom, da raspolažeš onime što imaš u tom trenutku, od hrane, vode, do ljudi koji ostaju tamo i zimi i sl. Negativna selekcija sveprisutna je u Hrvatskoj, a u tako malim sredinama poput otočnih sve je očitija. Ono što je cilj svih naših napora je osvijestiti kojim resursima jedan mali otok raspolaže, a potom pokušati vratiti i one ljudske. To sada zvuči kao nemoguća misija, ali u cijelom svijetu prisutni su slični primjeri i čovjek se definitivno ponovno okreće prirodi. Možda time ponovno traži sebe.

I. B. >> Građanskom inicijativom „Spasimo Biševo“ uspjeli ste, u principu bez podrške lokalne samouprave, spriječiti slučaj ilegalne gradnje na otoku pored tisućljetnog samostana. Možeš li nam reći nešto više o tome? 

S. T. >> Imali smo tu sreću, a neki bi rekli i nesreću, da je samostan velikim dijelom u vlasništvu moje obitelji. Nažalost, naši prvi susjedi nisu prepoznali posebnost tog prostora i lokacije i odlučili su devastirati to područje bez prethodnog arheološkog istraživanja. Ivan Splićanin, graditelj samostana, odabrao je upravo savršen geografski položaj otoka Biševa s kojeg će se kršćanstvo širiti na istočnu obalu Jadrana. Tamo se, dakle, naziru začeci kristijanizacije Jadrana i oko te crkve na maloj pješčanoj visoravni kasnije će se razviti selo Poje. Ali ni to nije početak naseljavanja ovog višeslojnog arheološkog lokaliteta. Najstariji trag ljudske aktivnosti (ako preskočimo prapovijest) je villa rustica osnovana u prvim stoljećima pr. Kr. O značaju tog objekta možda najbolje govori činjenica da se radi o jednoj od dviju poznatih helenističkih rustične vila na našoj obali. Rimljani nisu mogli zaobići ovu plodnu uzvisinu, pa su i oni intenzivno koristili istu lokaciju. Nad ostacima je samostana, najvjerojatnije tijekom baroka, nastao omanji građevinski sklop kamenih kuća koji zajedno s crkvom čini veoma skladnu ambijentalno-povijesnu cjelinu. 

Naš je cilj da se taj lokalitet prepozna kao vrijedan, unatoč tome što su ga institucije zanemarile. Crkva je dijelom konzervirana, uložen je novac u obnovu, ali akt zaštite nije napravljen, kao ni elaborat. Arheološko istraživanje nije provedeno dok inicijativa nije reagirala. Gradnja objekata u kontaktnom radijusu  trebala bi se provoditi uz strogi nadzor arheologa. Samo crkva je upisana, zona preventivne zaštite trebala bi biti proširena i na šire okruženje, kao cijela ambijentalna zona. To su očiti propusti institucija, ali i nemar lokalne samouprave. 

I. B. >> Prije Drugog svjetskog rata na otoku je živjelo preko 350 ljudi, dok ih danas živi svega jedanaestero. Kako izgleda život na otoku danas, kakve tendencije i promjene primjećuješ? Kakve su reakcije mještana na inicijativu?

S. T. >> Bez obzira na društveni poredak i sisteme koji su vladali, Biševo i njegovi stanovnici oduvijek su bili zadnja rupa na svirali. Biševo je pučinski otok, izoliran i marginaliziran, ali upravo nam je to izazov i naš projekt može poslužiti kao model drugim otocima koje je turistifikacija već debelo zahvatila. Na Biševu živi manje od 20-ak ljudi tijekom cijele godine, ali s obzirom na njegove prirodne ljepote i resurse, povoljnu klimu i pjeskovito tlo pogodno za poljoprivredu, sve je više pojedinaca koji u njemu prepoznaju potencijal za model održivog razvoja koji potiče i Europska unija. Kako je Vlada RH nedavno preuzela obvezu uvesti wi-fi na sve otoke prema Zakonu o otocima, svim posjetiteljima hrvatskih otoka uskoro će biti olakšan pristup internetu. Taj Zakon promiče razvoj otoka u skladu s konceptom pametnih otoka, što obuhvaća i primjenu pametnih tehnologija, očuvanje prepoznatljivog otočnog prirodnog i kulturnog kapitala, iskorištavanje prirodnih i tradicionalnih karakteristika otoka za stvaranje novih i inovativnih radnih mjesta te poticanje alternativnog, cjelogodišnjeg, održivog i odgovornog turizma. 

Nadalje, mještani moraju biti uključeni u te procese i mora ih se pitati u kojem se smjeru razvija njihovo neposredno okruženje. Primjerice mnogi hrvatski otoci još uvijek nemaju riješen problem nedostatka vode, pa tako ni Biševo. S obzirom na ogromni potencijal obnovljivih izvora energije, smatramo da bi  se građani puno lakše odvažili na život na otoku kada bi imali osnovne uvjete za kvalitetan život. Rad je postao mobilan i ne ovisi više samo o urbanim sredinama. Dapače, u svijetu su otoci postali destinacije poželjne za život, i to ne samo oslanjanjem na turizam. Negativnim posljedicama masovnog turizma bez održivog razvoja svjedočit će buduće generacije. Jedna od tih posljedica je napuštanje otoka i odljev kvalitetnog stanovništva. Mi želimo poslati poruku da postoji alternativa tomu. Štoviše, iznenadili smo se pozitivnim reakcijama mještana koji su nudili svoje usluge. Primjerice, stanovnici Biševa koji poznaju svaku skrivenu oazu na otoku vodili su umjetnike po otoku, OPG-ovi koji nude svoje domaće proizvode pružaju podršku svim našim naporima. Svatko je pozvan sudjelovati i svojim idejama doprinijeti održivom razvoju otoka. U zimskom periodu stalni stanovnici otoka rado se prisjete i prepričavaju zgoda s umjetnicima. Bitno je da se stanovnici ne osjećaju odsječeno od svijeta, unatoč geografskom položaju.

I. B. >> Studenti Akademije već dvije godine imaju prilike baviti se umjetničkim radom na rezidenciji „Biševo Island Artist Residency“. Kako rezidencija izgleda i koji je njen cilj? Što je već ostvareno na dosadašnjim rezidencijama?

S. T. >> Jedan od ciljeva rezidencija je i osvještavanje o svemu gore navedenome, jer su priroda i kulturno-povijesna baština Biševa sami po sebi velika inspiracija umjetnicima. Inspiracija se može pronaći i u specifičnom načinu života lokalnog stanovništva. Sva osjetila u takvom okruženju prorade, a umjetnici se na Biševu osjećaju nesputanima. Kada se jednom stvori ta povezanost s otokom, nadam se da će se vraćati i sa svojim obiteljima. Mnogi su pojedinci prepoznali vrijednost Biševa, ali umjetnici su za sada jedini ambasadori preko ovih rezidencija. Svaka fotografija na Instagram-profilu ima svoju priču, a pratitelje iz cijeloga svijeta privlači da posjeti taj biser. Tehnologija i mreže omogućuju da se za mlade umjetnike čuje na drugom kraju planeta i to je ono što je najviše doprinijelo stvaranju pozitivne slike o Biševu unatoč negativnim zbivanjima oko nezakonite gradnje. Umjetnici se na rezidenciji upoznaju s otokom, njegovim zanimljivostima, uče vještine života na otoku, npr. kako graditi suhozid, kako loviti lignje i slične vještine koje u urbanom okruženju ne mogu naučiti, a s druge strane ostaju njihova umjetnička djela koja su najbolji promotor otočnog načina života. Osim umjetničkih rezidencija, uskoro planiramo proširiti priču i na druge smjerove jer smatramo da aktivne i kreativne zajednice obogaćuju svaki prostor, pa tako i onaj otočni.

I. B. >> U sklopu projekta u procesu je nastanka i alternativni vodič kroz otok. O kakvom je vodiču riječ i koja se to alternativa njime nudi potencijalnim budućim posjetiteljima?

S. T. >> Alternativni vodič plod je rezidencija, ali i interakcija između različitih umjetničkih disciplina poput književnosti i likovne umjetnosti. Uskoro planiramo izložbu u Zagrebu koja će promovirati Biševo u pozitivnom svjetlu. Iskustveni vodič, kako u digitalnom obliku tako i kao umjetnički koncept, predstavlja inovativni pristup problematici hrvatskog turizma koji se većinom bazira samo na suncu i moru. Tako informacije poput polaska broda iz Biševa prema Komiži, o tome što predstavlja zaštita otoka u sklopu projekta Natura 2000, gdje odsjesti na otoku, gdje kupiti povrće, gdje naručiti kvalitetno ulje ili vino, kako umjetnici koriste naplavine za svoja djela, kako se gradi suhozid i sl., postaju dostupne svima bez obzira na udaljenost i izoliranost Biševa. Otok se otvara svijetu. Time pametnom turistu približavamo autentično iskustvo boravka na otoku.

I. B. >> Ovim projektima pokušavate potaknuti, kako pišete, »održiv otočni razvoj mimo turistifikacije i neplanske gradnje«. Koja je to slika održivog otoka koju želite stvoriti i kako bi izgledao njegov razvoj?

S. T. >> Povijesno-kulturni krajolik Biševa, nastao u međuodnosu čovjeka i prirode, uvjetovan je pučinskim smještajem te odražava tradicionalne prostorne odnose. Također, s obzirom na golemi arheološki potencijal Biševa, kontinuirano naseljenog još od antike, strategija održivog razvoja otoka bi, između ostalog, trebala predvidjeti i upravljanje otočkom kulturno-povijesnom baštinom. U konačnici, cilj inicijative je i informiranje javnosti o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa slijedom nasrtaja masovnog turizma. Biševo nije samo Modra špilja. Ovom inicijativom želimo potaknuti, u duhu Faro konvencije, uspostavu ravnoteže između sve učestalijih planiranih javnih i privatnih aktivnosti te kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti otoka. Naš cilj nije sabotirati održivi razvoj otoka, nego upravo suprotno, u skladu s europskim pravom koje strogo regulira uporabu i razvoj navedenog zaštićenog područja. Cilj nam je, dapače, potaknuti gospodarski razvoj otočne zajednice na korist i dobrobit svih sugrađana.

I. B. >> Okupio si zanimljiv interdisciplinarni tim stručnjaka, umjetnika, književnika, dizajnera i arhitekata. Kako je uopće raditi s toliko širokom skupinom ljudi na nečemu kao što je razvoj otoka i koji su vam planovi?

S. T. >> Za projekte poput ovoga multidisciplinarni pristup je sve. Bitno je prepoznati pojedince u društvu koji su građanski osviješteni, koji ne samo znaju, nego i razmišljaju o dugoročnoj dobrobiti zajednice, a takvih je mnogo. Planova imamo napretek, jer cilj je staviti nekretnine u funkciju zajednice, ali ne misliti samo o gospodarskoj dobiti i turizmu. Sve što se radi, ostaje na Biševu i ostaje nasljeđe angažiranih građana. Zahvalan sam na svim savjetima arhitekata, pravnika, PR stručnjaka, društvenjaka, umjetnika, ali i običnih građana, dakle svih koji su na svoj način doprinijeli osvještavanju važnosti očuvanja kulturno-povijesne baštine, ali u kontekstu budućeg razvoja otoka. 

I. B. >> Imam dojam da se u ovom projektu oslanjate na ideju da umjetnost ima društveno-pokretačku snagu. Vjerujete li da umjetnost još uvijek može potaknuti na društvene promjene? Kako? 

S. T. >> Umjetnost apsolutno može potaknuti na društvene promjene, kao i na razvoj samog pojedinca. Doprinos u mijenjanju svijesti umjetnici čine s lakoćom, ako im se pruži potpora i omogući slobodno djelovanje. Želja nam je napraviti galeriju umjetničkih djela kojima bismo osvijestili važnost oživljavanja, primjerice, starih zanata i vještina koje polagano umiru. Neka od njih već su proglašena nematerijalnim dobrima, poput gradnje suhozida. Brojne su zemlje prepoznale samo umjetnost kao lijek, tako se u nekim gradovima posjet muzeju propisuje na recept kao blagodat za psihofizičko zdravlje. Negdje na tom tragu, mi smatramo da u spoju s netaknutom prirodom Biševa, umjetnost djeluje blagotvorno ne samo na pojedinca, nego i na kolektivnu svijest. Stoga je bitno o tome javno progovarati, a umjetnici na neki način imaju i odgovornost da kroz svoja djela dopiru do emocija građana i time pružaju nadu da otočka svakodnevica može biti privlačna i izvediva unatoč ponekad teškim životnim uvjetima. Time se odlazak ljudi s otoka može ne samo spriječiti, nego se taj proces može i obrnuti. Zato je bitno uključiti umjetnike u sve razvojne i društvene procese.


Ostavi svoj komentar

Medijske datoteke

Zašto Biševo treba umjetnike?

Svaki otok ima svoju dušu, a svaka duša potrebu da ju se razumije i poštuje.

Nažalost smo, neki kao stalni, a neki povremeni stanovnici Biševa, svjedoci kako se posljednjih godina Biševo "muze" u komercijalne svrhe, te se polako pretvara u još jednu u nizu dnevnu destinaciju i turističku senzaciju, što odjekuje nepovratnu devastaciju. U tom procesu gubi dio svog identiteta i tradicije, njegova se povijest zaboravlja, a njegovi putevi zarastaju. Ideja za koloniju je nastala kao reakcija na ovaj proces, u želji da na otok dovedemo kreativne mlade ljude kojima ćemo prenijeti dijelić ovog znanja i pokazati im otok, a koji će zauzvrat biševski genus loci uobličiti u umjetnička djela, te s izlaganjem tih djela u uvali Mezuporat na Biševu stvoriti kulturnu ponudu u ovom turističkom žarištu. Otok se pokazao kao savršena lokacija za umjetničko stvaralaštvo, jer umjetnicima pruža izolaciju, mir, te potpuno stapanje s prirodom, kao i sa sobom i svojom vizijom.

Vođeni mišlju "budi promjena koju želiš vidjeti", ovo je jedan mali pokušaj s velikom ljubavlju prema otoku, da se Biševo obogati kulturnom i kreativnom energijom koju pobuđuje u svakom pojedincu, te da se njegova ljepota na taj način podijeli sa svijetom.

Kratki video ljetne rezidencije održane 2017.

Otok Biševo

Otok Biševo smjestio se 6 milja od otoka Visa, preko puta gradića Komiže. Ima 11 stalnih stanovnika.

Krasi ga nekoliko prelijepih pješčanih plaža, puno staza za pješačenje i tajni za otkrivanje, te je pravi netaknuti dragulj divlje prirode. Ljeti privlači mnoštvo turista zbog svoje poznate Modre špilje. Ima jako malo svjetlosnog zagađenja što mu omogućava duge zvjezdane noći. Dom je nekoliko autohtonih vrsta ptica, nema otrovnih životinja ni kukaca, posve je pitom prema prijateljski nastrojenim ljudima.

Uvjeti boravka na otoku

Život na Biševu je pravi povratak prirodi i postavlja izazov modernom čovjeku u snalaženju i preživljavanju bez tehnologije, dućana, vode iz slavine i drugih ljudi. Molimo vas da se upoznate s uvjetima boravka na otoku kako bi se uspješno pripremili.

Činjenica da je Biševo teško dostupno i relativno izolirano nosi i prednosti i mane.

Nema pitke vode — Molimo vas da ponesete svu vodu koja vam je potrebna za piće i kuhanje. Voda za pranje suđa, robe, sebe i drugih postoji u obliku kišnice iz gustirne.

Nema dućana — Potrebno je dobro isplanirati i ponijeti sve što bi vam moglo zatrebati u razdoblju boravka: od hrane do hammocka (iskrena preporuka!) i knjige za na plaži.

Volimo se, međusobno se poštujemo i zabavljamo - Slavimo što smo živi :)

Smještaj i hrana

U kući u kojoj se odvija rezidencija su dostupne tri odvojene sobe sa sedam kreveta, funkcionalna konoba s kuhinjom, dva wc-a, terasa i vrt.

Moguće je kampirati u samom okolišu kuće ili jednostavno objesiti hammock.

Od kućanskih aparata u kuhinji su (osim štednjaka i hladnjaka) na raspolaganju pekač kruha, blender i kuhalo za vodu. Voda se skuplja putem cisterne i nažalost nije pitka, no može se upotrijebiti za pranje suđa, umivanje i zalijevanje.

Naši gosti mogu koristiti kućni laptop i Wi-Fi mrežu.

Sama kuća se nalazi 50ak metara od pješčane plaže na kojoj se nalaze dva ugostiteljska objekta.

Dostupni alati

Rezidentni umjetnici mogu koristiti alate koji se nalaze u kući: nekoliko ručnih i motorna pila, ubodna pila, električna brusilica, bušilica, kliješta, čekić i ručna blanja.

Od vrtnih alata tu su kolica (karijola), grablje, lopata, nekoliko krampova, motika i desetak građevinarskih kanti.

Društvene igre

Polaznici rezidencija imaju na raspolaganju nekoliko igrara na ploči: Catan, Rizik, Monopol i Scrabble.

Katraške igre: Triestine (Briškula)

Koncept rezidencija
Rad

Stvaralaštvo

Umjetnici su kroz 7 dana obilazili otok, skupljali materijale i pronalazili inspiraciju u prirodi, te stvarali umjetnička djela u maniri "assemblage". Ova vrsta stvaralaštva se pokazala vrlo ekološki osviještenom, jer su umjetnici pri prikupljanju materijala očistili okoliš i plaže, a pronađenim starim predmetima udahnuli novi život.
Izložba

Izložbe

U sklopu rezidencije napravljena je izložba nastalih radova (uz tehničku podršku direktorice Nautičkog centra Komiža gđe. Brigite Fiamengo) u uvali Mezuporat, gdje su umjetnici izložili svoje radove pred više od 100.000 ljudi, koliko ih godišnje prođe kroz Mezuporat, na putu za poznatu Modru špilju.
Izleti

Izleti

Obišli smo cijelo Biševo, od Salbunare, Mezuporta, Polja, do rta Gatule, vrha Stražbenice i Modre špilje. Neki od puteva su obnovljeni, no neki polako zarastaju i padaju u zaborav. Želja nam je obilježiti sve puteve i svake godine ih utabati ispočetka.
Dodatne aktivnosti

Aktivnosti

Unutar dodatnih aktivnosti na rezidenciji organizirano je Kino Biševo, na kojem su nekoliko večeri za redom projicirani filmovi uz kokice. U jutarnjim satima pružala se mogućnost vježbanja joge uz stručnu voditeljicu Ladu Kraljević.

Kako doći na Biševo

Biševo je najudaljeniji naseljeni otok u RH. Kako biste došli do Biševa, prvo morate doći trajektom iz Splita do otoka Visa, te autobusom do Komiže. S komiške rive svaki dan u 8 ujutro (petkom u sezoni vozi i popodne u 15:30) plovi državna brodska linija br. 612, poznatija kao “Pruga” s kojom se možete prebaciti do uvale Porat. Putovanje traje oko 1h i 20 min. Cijena povratne karte je 50kn.

Kako bi došli nazad do Splita, opet ćete po povratku u Komižu morati prespavati jednu noć jer su brodske linije neusklađene. Konzultirajte raspored trajketnih linija.

Alternativu Pruzi nudi nekoliko prijevoznika s gumenjacima iz Komiže koji stižu do Biševa za 15-ak minuta, te vas mogu odvesti i dovesti bilokada za stotinjak kuna po osobi. Ovi prijevoznici rade isključivo od svibnja do listopada.

Otvori lokaciju u Google kartama.

Iz medija

Dnevnik

Prva Makers otočna radionica

20.09.2019.

Prva Makers otočna radionica

Na „Makers otočnoj radionici“ na Biševu 2019. raznovrsna grupa „Makera“ će raditi zajedno, koristiti svoje jednostavne tehnološke vještine i kreativnost za rješavanje lokalnih pitanja (voda, otpad, kartiranje otoka) i prepustiti svoje projekte lokalnoj zajednici.

Zahtjev za proglašenjem otoka Biševa područjem značajnog krajobraza

17.09.2019.

Zahtjev za proglašenjem otoka Biševa područjem značajnog krajobraza

Zahtjev se temelji na potrebi preventivne zaštite otoka Biševa uslijed potencijalno degradirajućeg smjera njegovog razvoja, a koju su prepoznali stanovnici i posjetitelji otoka.


Mjerenje kvalitete noćnog neba na otoku Biševu

14.09.2019.

Mjerenje kvalitete noćnog neba na otoku Biševu

Mjerenje noćnog neba obavljeno je Sky Quality Meter (SQM) uređajem kojeg proizvodi tvrtka Unihedron iz Kanade. SQM uređaji koriste se u cijelom svijetu za određivanje kvalitete noćnog neba, odnosno mjerenje količine svjetlosnog onečišćenja.

7. BESA festival

23.08.2019.

7. BESA festival

Sedmi po redu BESA festival, edukativno-kulturni projekt koji na Visu i njegovim okolnim otocima provodi Umjetnička organizacija Besa, održao se 19.-22.8. na Biševu.


Rezidencije u srpnju 2019.

27.07.2019.

Rezidencije u srpnju 2019.

Busom od Zagreba do Splita, trajektom od Splita do Visa, busom od Visa do Komiže i konačno malom barkom od Komiže do Biševa. Ali svi sati puta isplatili su se jer je nas šestero mladih bilo željno umjetnosti i prirode, a za takav spoj najbolja je likovna rezidencija na Biševu.


Umjetnost oživljavanja otoka

11.07.2019.

Umjetnost oživljavanja otoka

Kada se danas pojavi osobna inicijativa mještana otoka koja se bori za očuvanje i revitalizaciju njegova života, a još k tome koristi umjetnost i umjetničke prakse kao glavni od svojih alata, to je priča koju je vrijedno ispričati.

Čišćenje okoliša i izgradnja suhozida

19.05.2019.

Čišćenje okoliša i izgradnja suhozida

Iz poštovanja prema otoku i ljepoti prirode u koji je uronjena naša kuća u kojoj se održavaju umjetničke rezidencije, poslijednje tri godine posvetili smo čišćenju i oblikovanja njenog neposrednog okoliša.


Budućnost stare biševske škole

30.04.2019.

Budućnost stare biševske škole

Tema obnove Biševske škole u Poju bila je dio međunarodne konferencije "Merging the Split: Converting places into spaces" 25.-26. travnja ove godine, u organizaciji Udruge gradova.

Biševsko proljeće

11.04.2019.

Biševsko proljeće

Cilj druženja bio je neposredni uvid u potrebe otočana i jedan drugačiji, multidisciplinarni pristup promišljanju o održivom razvoju Biševa. Nadalje, svrha izleta bila je i ispitati prostorni potencijal za postojeće umjetničke rezidencije.


Zgodne žene spašavaju stvar 2018.

22.09.2018.

Zgodne žene spašavaju stvar 2018.

Festival se uz Split seli na otok Biševo u sklopu inicijative oživljavanja najudaljenijeg naseljenog pučinskog otoka i prvog predstavljanja buduće rezidencije za pisce i spisateljice koja se na otoku pokreće.

Rezidencije u srpnju 2018.

20.09.2018.

Rezidencije u srpnju 2018.

Priroda, zaboravljeni putevi, intimni dojmovi i osjećaji, bili su svakodnevni poticaj za razmišljanje i bilježenje. Uz živopisne priče Zvonka Brajčića o otoku, njegovoj baštini i stanovnicima te uz svakodnevne šetnje imali smo priliku istražiti i upoznati otok iz drugog kuta. Iako je Biševo većini poznato samo po svojoj Modroj špilji i uvali Mezuporat, ostale su specifičnosti ovog netaknutog dragulja bačene u drugi plan. Iako otok broji 12 stalnih stanovnika, nekada ih je brojio čak 300, te je na njemu bila podignuta osnovna škola.


Čišćenje okoliša benediktinskog samostana

09.09.2018.

Čišćenje okoliša benediktinskog samostana

Petnaestak studenta likovne akademije sveučilišta u Zagrebu, zajedno s još nekolicinom domaćih stanovnika ovog pučinskog otoka, zajedničkim snagama i naporima očistili su južni zid starog benediktinskog samostana na lokaciji Poje. Do sada su izvršeni radovi na uklanjanju razraslog i podivljalog raslinja i drveća, te hrpa smeća koje se tu nagomilavalo tijekom vremena. Ukupno je uklonjeno 400 kubnih metara zelenila i smeća. Prigodom tih radova, zatečeni razbacan kamen prikupljan je i deponiran na gomile.

Akcija

20.12.2017.

Akcija "Spasimo Biševo od betoniranja"

Tražimo da Konzervatorski odjel u Splitu izađe na teren i zaštiti ovaj arheološki lokalitet od nasrtaja divlje gradnje Rješenjem o preventivnoj zaštiti.


Rezidencije u rujnu 2017.

03.10.2017.

Rezidencije u rujnu 2017.

Biševo Island Artist Residency je umjetnička kolonija za studente Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu te profesionalne umjetnike na pučinskom otočiću Biševu.

Rezidencije u srpnju 2017.

16.08.2017.

Rezidencije u srpnju 2017.

Kolonija je prvi put organizirana u ljeto 2017. godine, kad je na poziv organizatora na otok došlo 7 studenata 3., 4. i 5. godine Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.


Organizatori

Stjepan Tafra

Stjepan Tafra

Rođen sam i odrastao u Splitu, a stalni stanovnik grada Komiže postajem 2010. godine. Idealan spoj osobnog i profesionalnog života pronašao sam u fotografiji i web dizajnu, kroz koji imam priliku primijeniti fotografiju i znanje grafičkog dizajna kojeg sam stekao kroz samostalan rad i učenje. Ponosni sam član Hrvatskog dizajnerskog društva. Sudjelovao sam na brojnim izložbama sa svojim fotografijama u Komiži i Visu, te u brojnim malim kulturnim inicijativama na otoku, u radu na promotivnim materijalima i fotografiranju. Volim timski rad i smatram da smo uspješniji kad se udružimo u suradnji nego kad djelujemo sami.

Pogledaj portfolio »

Lada Kraljević

Lada Kraljević

Rođena sam 1973. u Herbola‐zheimu. Od ranog djetinjstva puno sam putovala i živjela u raznim gradovima što je pridonjelo razvijanju mog avanturističkog duha. 2003 počinje moje školovanje za učitelja yoge te uspješno završavam edukaciju u New York-u 2008. Zadnjih 8 godina živjela sam na Biševu gdje smo pokušali oživjeti zajednicu kroz osnivanje Mjesnog odbora, snimanje dokumentarnog filma iOTOK, ekoloških akcija te povezivanjem sa drugim otocima. Iznimno mi je drago da sam sudjelovala u umjetničkoj koloniji koja daje otoku novi aspekt i mogućnost razvoja. Mladi umjetnici puni entuzijazma, ideja i životne snage pravi su vjetar u leđa ovome biseru Mediterana i njegovim stanovnicima.

Sara Grubić

Sara Grubić

Rođena sam u Zagrebu na zimu 1991. Bila sam sretno dijete i odrasla u osbu koja cilja na samorazvoj i napredak, srecu i unutarnji mir. Nakon završene Klasične gimnazije upisujem Akademiju Likovnih Umjetnosti u Zagrebu. Uz likovnu umjetnost uživam u šetnjama prirodom, volim pjevati citati volim ljude i sva ziva bića. Sretna sam što mogu sudjelovati u ovoj predivnoj inicijativi. To je savršen primjer kako se uz malu inicijativu i puno ljubavi i predanosti mogu «micati stijene». Veselim se budućim pothvatima, tko zna sto će se sve izroditi iz ove priče. Neka život bude pjesma!

Često postavljana pitanja

Tuširanje u vrijeme ljetne sezone

Zbog nestašice vode tijekom ljetnih vrućina, molimo koristiti  javni bunar s boćatom vodom koji se nalazi u blizini kuće.

Možete li mi garantirati smještaj u sobi?

Rezidencije su primarno namijenjene grupama umjetnika (optimalno do 10). Nažalost ne možemo garantirati da će biti mjesta u samoj kući, ali uvijek postoji mogućnost kampiranja ili hammocka u vrtu.

Mogu li dovesti svog partnera ili člana obitelji na rezidenciju?

Ne. Rezidencije su namijenjene isključivo umjetnicima.

Kako ću doći na Biševo?

Lokalna brodska linija vozi svako jutro u 8:00 (zimi svaki drugi dan). Iznimno možemo organizirati smještaj u Komiži ili izvanredni prijevoz do Biševa. U većini slučajeva individualni polaznici si moraju sami organizirati put i smještaj do uvale Porat.

Da li su pokriveni troškovi puta i hrane?

Rezidencije su privatne i još uvijek nažalost nemamo podršku strukovnih organizacija ili države. Putne troškove i troškove hrane snose rezedentni umjetnici. Smještaj (u kući ili u vrtu) je besplatan.

Da li su dozvoljeni kućni ljubimci?

Da, ali uz prethodnu najavu.

Da li je moguće oprati veš?

Sav veš se pere ručno, u škafu (domijeti detrdžent za ručno pranje).