Dobrodošli na Biševo!

Početna → Biševsko proljeće

11.04.2019.

Na Biševo smo se uputili divnog proljetnog dana krajem ožujka 2019. godine u sastavu Iva Marčetić, Antonija Osojnik, Rene Lisac, Vedran Horvat i Ivan Vadanjel i Stjepan Tafra kao domaćin i voditelj Biševo Island Artist Residency programa.

Cilj druženja bio je neposredni uvid u potrebe otočana i jedan drugačiji, multidisciplinarni pristup promišljanju o održivom razvoju Biševa. Nadalje, svrha izleta bila je i ispitati prostorni potencijal za postojeće umjetničke rezidencije Biševo Island Artist Residency. 

Upoznavanje s divljom prirodom otoka, mapiranje prostora, ali i izravna interakcija s par otočana prethodi stvaranju zaključaka o tome što bi bilo neophodno za revitalizaciju tog zanemarenog pučinskog bisera.

Kako se radilo o vrlo intenzivnom iskustvu u samo par dana, zasigurno je zaključeno samo to da je tih inspirativnih 4 dana provedenih skupa tek početak nečeg novog i vrijednog, te poticaj da se intenzivnije nastavi s idejama i komunikacijom. Kombinacija izvrsne ekipe i okoliša samo su potakli kreativnost i svijest o očuvanju prirode i otoka.

Zajednički motiv tima bio je i uživo vidjeti arheološki neistražene potencijale otoka Biševa, promotriti zapostavljenu otočku arhitekturu, promisliti o gospodarskom razvoju otoka mimo turistifikacije Modre špilje i osvijestiti otočne društvene mijene koji kao da je zapeo u nekim davnim vremenima.

Iva Marčetić je arhitektica i aktivistica. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radila je kao projektantica u arhitektonskim uredima poput 3LHDa, Studio A i Arhitekten CIE, a kao članica Pulske grupe bila je i jedna od predstavnica Hrvatske na arhitektonskom bienalu u Veneciji 2012e godine. Iva se kroz rad sa građanskim inicijativama bavi razvojem modela participacije u prostornom planiranju kao i istraživanjem i razvojem stambenih politika i razvojem modela priuštivog stanovanja u regiji o čemu je izdala mnoge tekstove i držala radionice i predavanja. Iva je jedna od osnivačica Zadruge Otvorena arhitektura. Živi i radi u Zagrebu.

Doc. dr.sc. Rene Lisac, dipl. ing. arh. radi kao docent na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je voditelj Društva arhitekata Zagreba, gdje vodi inicijativu „Akupunktura grada“. Zajedno sa svojim doktorskim radom "Sustav smjernica za planiranje održivih sveučilišnih kampusa", njegovi istraživački interesi usmjereni su na planiranje održivog razvoja, razvoj ruralnih planinskih i otočkih područja, participativne metode u arhitekturi i urbanizmu, te planiranje javnih prostora. 

"Očaravajući ambijent koji u kombinaciji s izuzetnim domaćinima i lokalnim stanovništvom zavrjeđuje više od puke eksploatacije Plave špilje. Zavrjeđuje zasebni višeslojni identitet novog otočkog života, održivi razvoj temeljen na vrijednostima izgrađenim u prošlosti, na kvalitetama ambijenta i lokalnih ljudi, a u duhu istinskih potreba i kreativnih potencijala novih generacija. O tome, a i mnogočemu drugome, diskutirali smo u 4 intenzivna dana na otoku, kako počevši s pomicanjem jednog kamena postepeno doći do nove paradigme otočkog života i probiti se kroz barijere postojećeg, zastarjelog sistema." 

Antonija Osojnik je pravnica i aktivistica, dugi niz godina bavila se radnim pravom, a u posljednje dvije godine to iskustvo spaja i s prometom nekretnina gdje radi u digitalnoj agenciji za nekretnine A NEKRETNINE. Zalaže se za slobodno djelovanje i rad nezavisnih profesionalaca te smatra da je odabir radnog prostora, kreativnog i poticajnog radnog okruženja, neophodan za osobni razvoj i katalizator pozitivne promjene u svakoj zajednici. Surađivala je na projektima Coworking Croatia i CoworkMed koji se bavio istraživanjem utjecaja coworking zajednica u 5 različitih mediteranskih zemalja, uključujući i Hrvatsku.

„Biševo, izoliran u nestvarnoj ljepoti Jadranskog mora, unatoč njegovoj divljini i nepristupačnosti ne možemo doli nježno voljeti. Posljednja je linija obrane održivog razvoja hrvatskih otoka. Trenutno, ali samo trenutno, zaglavljen u promišljanju otoka kao isključivo turističke destinacije i eksploatacije Modre špilje odupire se tome na vrlo kreativan način. Umjetničke rezidencije Bisevo Island Artist Residency naznaka su novog života na ovom zanemarenom otoku s ciljem neposrednog osluškivanja potreba samih otočana, koristeći pritom nove tehnologije kao komunikacijski alat s građanima i turistima, ali i ono što je najvrijednije, rad i stvaralaštvo mladih umjetnika. Osvježavajući je to i rijetko inovativan pristup revitalizaciji otoka koji valja podržati.“

Vedran Horvat izvršni je direktor Instituta za političku ekologiju. Od 2005. do 2015. bio je voditelj zagrebačkog ureda Heinrich Böll Stiftunga, njemačke zelene političke fondacije. Od 2012. je dopisnik Green European Journala, a od 2012. do 2017. bio je član upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Sociolog je specijaliziran za ljudska prava i redovito objavljuje tekstove na temu europske politike, razvoja civilnog društva, okoliša itd.  

Ivan Vadanjel. Arhitekt. Nakon završetka studija na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu radi u nekoliko arhitektonskih ureda u Labinu i Zagrebu, a 2016. godine zajedno s još šest arhitektica i arhitekata osniva Zadrugu otvorena arhitektura u kojoj djeluje i danas. U Zadruzi se bavi arhitektonskim projektiranjem s naglaskom na održivu gradnju te razradom i realizacijom modela dostupnog stanovanja putem stambenih zadruga. U sklopu Zadruge za etično financiranje inicirao je osnivanje sekcije Graditeljstva i prostornog planiranja čiji je cilj da se udruživanjem znanja, iskustva i resursa članova sekcije djeluje prema razvoju i implementaciji alternativnih, socijalno i ekološki odgovornih te energetski učinkovitih sustava građenja.


Zašto Biševo treba umjetnike?

"Čini se da se priroda i umjetnost isključuju: ali sastaju se brže nego što mislimo"

Goethe

Umjetnost je oduvijek bila pokretač promjena, suptilni anarhist, kritičar i učitelj. Bez obzira na to što i sama evoluira i mijenja stilove kroz vrijeme, ustrajna je u tome da dopušta svakom pojedincu svoj intimni doživljaj iste te transformira pogled na život. Vrlo sličan utjecaj na ljudsku psihu ima i priroda. Boravak (odnosno povratak) u prirodi čovjeku mijenja ritam, perspektivu, nadahnjuje i hrani. I to je sama bit rezidencije Biševo; graditi mjesto koje podržava umjetničko stvaranje u surovom otočkom okruženju.

Biševo, svakog ljeta postaje sve popularnija turistička destinacija. Turisti u potrazi za divljom plažom nehotice zadiru u esenciju nedirnute prirode Biševa na način na koji je za otok postao neodrživ. Pokretanje rezidencije za umjetnike korak je otpora prema zaboravu tradicije i povijesti te pokretač očuvanja otočke prirode i duha. U gotovo netaknutoj prirodi, nudi umjetnicima prostor za istraživanje i slobodan izričaj.

Tko su naši rezidenti?

Zbog ljubavi prema otoku želimo ga oplemeniti ljudima koji donose ljepotu, kreativnost i djeluju u reciprocitetu sa prirodom. Rezidencija je zajednica umjetnika, inovatora, mislilaca, intelektualaca, marginalaca, svih onih koji se ne boje razmišljati drugačije. Dobrodošli su svi koji žele sudjelovati u razvoju ove ideje o spoju umjetnosti, održivosti i autentičnog otočnog života.

A kada napuste otok, ostanu nadahnuti istinskom željom da ga iznova upoznaju i očuvaju njegovu surovu ljepotu i identitet.

Koncept
Premisa je da umjetnici boravkom na otoku, pronalaze inspiracije u prirodi te skupljajući materijale stvaraju djela u tehnici asamblaža. Ova vrsta stvaralaštva promovira ekološku osviještenost jer se korištenjem prirodnih,autohtonih materijala ili odbačenih predmeta, čisteći otok istovremeno ti predmeti pronalaze novu svrhu. Kroz ovu tehniku umjetnici predočuju kako kreativnost i održivost ipak uspijevaju nadići ekološki nemar. U sklopu rezidencije organiziraju se izložbe nastalih radova na plaži uvale Porat. Izložbama se promovira očuvanje okoliša i oplemenjuje posjet turista koji većinom dolaze na jednodnevne izlete.

Kratki video ljetne rezidencije održane 2017.

O životu na otoku Biševu

Život na Biševu je pravi povratak prirodi i postavlja izazov modernom čovjeku u snalaženju i preživljavanju bez tehnologije, dućana, vode iz slavine i drugih ljudi. Molimo vas da se upoznate s uvjetima boravka na otoku kako bi se uspješno pripremili.

Činjenica da je Biševo teško dostupno i relativno izolirano nosi i prednosti i mane.

Nema pitke vode — Molimo vas da ponesete svu vodu koja vam je potrebna za piće i kuhanje. Voda za pranje suđa, robe, sebe i drugih postoji u obliku kišnice iz gustirne.

Nema dućana — Potrebno je dobro isplanirati i ponijeti sve što bi vam moglo zatrebati u razdoblju boravka: od hrane do hammocka (iskrena preporuka!).

Volimo se, međusobno se poštujemo i zabavljamo - Slavimo što smo živi :)

Rezidente očekuje privatna soba, a moguće je i kampirati u dvorištu ili jednostavno objesiti hammock. Kuhinja je u potpunosti opremljena i svima na raspolaganju, prakticiramo komunitarno kuhanje, to je jedan od načina na koji svakodnevno održavamo život u zajednici. Pokušavamo što više reducirati otpad, od ostataka hrane radimo kompost koji koristimo u našem vrtu te općenito pokušavamo živjeti što više u skladu s prirodom.

Voda na otoku je dragocijena, tako da se koristi vrlo promišljeno. Skuplja se putem cisterne i nažalost nije pitka, no može se upotrijebiti za pranje suđa, kupanje i zalijevanje vrta.


Dostupni alati

Rezidentni umjetnici mogu koristiti alate koji se nalaze u kući: nekoliko ručnih i motorna pila, ubodna pila, električna brusilica, bušilica, kliješta, čekić i ručna blanja.

Od vrtnih alata tu su kolica (karijola), grablje, lopata, nekoliko krampova, motika i dvadesetak građevinarskih kanti.

Permakultura

Sistemsko planiranje vrta, iznimno je važna i kreativna prva zadaća permakulturnog vrtlara.

Dobar plan pruža detaljan pregled dnevnih aktivnosti kroz cijelu godinu, a s time pruža određenu neovisnost o prehrambenoj industriji i garanciju za zdravu, ekološki uzgojenu hranu. Briga o prirodi i poštivanje njenog bioritma dokazano višestruko nagrađuje. Neke od glavnih smjernica su: puštanje prirodi da se sama obnavlja, pošumljavanje, recikliranje, ispravno odlaganje otpada...


Zabava

Uživanje u jedinstvenoj prirodi! Osim kupanja i sunčanja, otok nudi pješačke izlete; od Salbunare, Mezuporta, Polja, rta Gatule, vrha Stražbenice i Modre špilje. Neki od puteva su obnovljeni i markirani, dok neki, manje frekventni, padaju u zaborav. Jedan od ciljeva udruge je očuvanje i markiranje staza, kako bi posjetitelji mogli što lakše upoznati i unutrašnjost otoka. Pomoću naša dva Prijon touryak kajaka dužine 5m potičemo avanturizam i otkrivamo otok iz posebne morske perspektive.

Na raspolaganju su i društvene igre: Catan, Rizik, Monopol, Scrabble i karte za Triestine (Briškula).

Imamo i projektor tako da često večeri provodimo gledajući filmove projicirane na platnu u dvorištu ili na fasadi same kuće. Sve zapravo ovisi o preferencijama trenutnih rezidenata i energiji koju unesu.

Otok Biševo

Otok Biševo smjestio se 6 milja od otoka Visa, preko puta gradića Komiže. Ima 11 stalnih stanovnika.

Krasi ga nekoliko prelijepih pješčanih plaža, puno staza za pješačenje i tajni za otkrivanje, te je pravi netaknuti dragulj divlje prirode. Ljeti privlači mnoštvo turista zbog svoje poznate Modre špilje. Ima jako malo svjetlosnog zagađenja što mu omogućava duge zvjezdane noći. Dom je nekoliko autohtonih vrsta ptica, nema otrovnih životinja ni kukaca, posve je pitom prema prijateljski nastrojenim ljudima.

Kako doći na Biševo

Biševo je najudaljeniji naseljeni otok u RH. Kako biste došli do Biševa, prvo morate doći trajektom iz Splita do otoka Visa, te autobusom do Komiže. S komiške rive svaki dan u 8 ujutro (petkom u sezoni vozi i popodne u 15:30) plovi državna brodska linija br. 612, poznatija kao “Pruga” s kojom se možete prebaciti do uvale Porat. Putovanje traje oko 1h i 20 min. Cijena povratne karte je 50kn.

Kako bi došli nazad do Splita, opet ćete po povratku u Komižu morati prespavati jednu noć jer su brodske linije neusklađene. Konzultirajte raspored trajketnih linija.

Alternativu Pruzi nudi nekoliko prijevoznika s gumenjacima iz Komiže koji stižu do Biševa za 15-ak minuta, te vas mogu odvesti i dovesti bilokada za stotinjak kuna po osobi. Ovi prijevoznici rade isključivo od svibnja do listopada.

Otvori lokaciju u Google kartama.

Sv. Salvestar (ili jednostavno Pruga) je brod koji povezuje Biševo s Komižom.

Mala otočna knjižnica

Biševo - alternativni vodič po otoku

Svojevrsni je vodič-dnevnik u čijoj su izradi sudjelovali rezidenti Biševo Island Artist Residency, tada još uvijek studenti Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Vodič je nastao 2019. godine, a za sada je dostupan samo u digitalnom formatu. Cilj ovog vodiča bio je pokazati dojmove koje smo doživjeli kao kratkotrajni stanovnici otoka, a svatko od nas intervenirao je na određenu temu. Osim toga, uključili smo i neke opće informacije o otoku, obogaćene crtežima i fotografijama. Svojim radovima doprinijeli su: Ivan Barun, Andrej Beštak, Sara Grubić, Ana Jurčević, Agata Lučić, Apolonija Lučić, Ana Maria Maravić, Filip Pilj, Tara Beata Racz, Svan Radulović Matica i Josip Rončević. Vodič je uredila i dizajnirala Agata Lučić.

Preuzmi PDF (5 MB) »
Dugoročni ciljevi rezidencije
Osnivanje knjižnice

Osnivanje knjižnice

Čitanje knjiga jedno je od najboljih zanimacija kojima se čovjek može posvetiti na otoku Biševu. Inspirativna priroda i okoliš tako literarne doživljaje mogu učiniti još čarobnijima! Kako na otoku nikada nije postojala knjižnica, jedan od dugoročnih ciljeva rezidencije jest osnivanje prve otočke knjižnice koju svi mogu koristiti. Svatko od sudionika rezidencije na otok donosi jednu knjigu iz vlastite biblioteke prema svom odabiru i svojim malim osobnim doprinosom nadopunjava knjižnicu koja neprestano raste. Tako u knjižnicu ostaju upisani svi rezidenti, posredno, preko knjiga u kojima će uživati sadašnji i budući prijatelji otoka Biševa.
Kino Biševo

Kino Biševo

Još jedan kulturni sadržaj koji rezidencija pruža jest prikazivanje filmova. Naše kino s milijardu zvijezda nalazi se pod vedrim nebom, a izbor filmova koje projiciramo na platnu orijentiran je na umjetničke, kulturne i ekološke teme. Lokalna zajednica, stalni i povremeni gosti tako mogu sudjelovati u filmskim večerima koncipiranima kao druženje, razmjena iskustva i razmišljanja koja nadopunjuju našu svakodnevicu.
Serije predavanja

Serije predavanja

O specifičnostima otoka, njegovoj povijesti i načinu života na Biševu možete saznati slušajući predavanja stručnjaka iz različitih znanstvenih polja. Dosad smo ugostili dr.sc. Itu Praničević Borovac i dr.sc. Tonćija Borovac koji su svojim iznimnim predavanjima iznijeli na vidjelo posebitosti crkve sv. Silvestra interpretirane kroz znanstvenu perspektivu. Rezidencija je ugostila i niz književnica (Luiza Bouharaoua, Marija Dejanović, Irena Delonga Nešić, Marija Rakić Mimica…) koje su sudjelovale na književnim druženjima, čitanjima i razgovorima otvorenima za sve. Predavanja se nastavljaju, a broj naših predavača i predavačica sve je bogatiji!
Samoodrživi otok

Život bez otpada

Nekoć ljudi nisu stvarali toliko otpada, a gnjojišta su bila sastavni dio svake okućnice. Na otoku gdje ne postoji dućan, još je bitnije umijeće popravljanja stvari i prenamjene svega što bi se u nekoj drugoj prilici bacilo. Tako limenke postaju posudice, boce imaju više od devet života, a sve može postati novi umjetnički rad! Iako se na otoku smeće ne razdvaja, rezidencija svojim vlastitim naporima pokušava smanjiti količinu otpada smanjenim korištenjem plastike, ponovnim korištenjem materijala i reciklažom. U toj ideji potpomaže nam naš vjerni Komposter izrađen u suradnji s našim rezidentima!
Samoodrživi otok

Muzej na otvorenom

Svaki od naših rezidenata ostavlja trag! Bili oni slikari, dizajneri, pisci ili kipari, njihovi radovi izloženi su u prostoru rezidencije te su tako dostupni svima. Uklopljeni u kontekst rezidencije, oni žive s njom, nadopunjuju se i mijenjaju se. Kroz muzej na otvorenom ostvarujemo i različite likovne radionice koje su posebice usmjerene na djecu i mlade.
Samoodrživi otok

Samoodrživi otok

Život na otoku znači biti u djeliću raja – ali odsječen od određenih civilizacijskih luksuza. Tako se na otoku skuplja kišnica, a iz bunara se vadi voda. Niti jedna nije pitka, no njihova je uporaba mnogobrojna! U nedostatku trgovina, nerijetko nas hrani naš vrt, lokalni ribari ili naše vlastito poznavanje samoniklog bilja koje se unaprjeđuje iz dana u dan. Čuvamo otok, brinemo o kući koju dijelimo i gradimo samoodrživu zajednicu!

Dnevnik

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj – Biševo

Rad udruge usmjeren je na partnerstva s ostalim udrugama i društvima sa područja umjetnosti, kulture, ekologije, biologije i astronomije. Rad udruge podijeljen je na aktivističke djelatnosti vezane uz očuvanje okoliša i kulture otoka te aktivnosti rezidencije. Udruga teži da se sve aktivnosti međusobno nadograđuju i komplementiraju te šire brigu i ljubav prema otoku Biševu.

Cilj Udruge je izgradnja prostora za ostvarivanje kolaboracija i inicijativa koje su komplementarne. Rezidencija je također centar istraživanja, stvaranja i eksperimentalnost sa težnjom prema “cross-sector” kolaboracijama.

Uplatom donacije u korist projekta Biševo Island Artist Residency podupirete programe koje udruga provodi sa svojim partnerima.

IBAN: HR2623400091111064242 / OIB: 59433942901 / bisevo.hr

Često postavljana pitanja

Oko kuće ima neobično puno mačaka.

Da. Mačke su prilično agresivne, kradu hranu sa stola i zavlače se u sve prostorije. Iz tog razloga, molimo ne hraniti mačke u okolišu kuće (ili na susjednim parcelama).

Možete li mi garantirati smještaj u sobi?

Rezidencije su primarno namijenjene grupama umjetnika (optimalno do 6).

Nažalost ne možemo garantirati da će biti mjesta u samoj kući, ali uvijek postoji mogućnost kampiranja ili hammocka u vrtu.

Mogu li se tuširati poslije kupanja u moru?

Zbog nestašice vode tijekom ljetnih mjeseci, molimo koristiti javni bunar s boćatom vodom koji se nalazi niti 50 metara od kuće.

Mogu li dovesti svog partnera ili člana obitelji na rezidenciju?

Ne. Rezidencije su namijenjene isključivo umjetnicima.

Kompostiranje, odvajanje papira i povratne ambalaže.

U blizini kuće nalazi se kompostarnik (komposter). Pogodni su svi otpaci koje dobijemo kod pripreme nekog jela, kore od krumpira, i ostaci od guljenja voća i povrća, uključujući i to povrće kada je skuhano, ali bez mesa i prerađevina. Procesuirana hrana se ne baca u komposter.

Držitimo  kanticu za kompost u kuhinji. Nakon rezanja povrća ili voća, bacite otpatke u kanticu. Kada je kanta puna, izbacite otpad u komposter.

Kompostira se:

  • ostatci kuhanog voća i povrća
  • sirovo voće i povrće
  • ljuske jaja
  • životinjska dlaka, perje
  • pepeo drvenog ugljena ili drva
  • vrećice od čaja
  • mljevena kava i filter
  • novine, mat karton (nepremazani, besjajni), papirnati ručnici
  • lišće (smeđe za ugljik i zeleno za zemlju bogatu dušikom)
  • pokošena trava
  • biljni i cvjetni otpad
  • različiti dvorišni otpad

 

Ne kompostira se:

  • meso
  • ostatci kuhanih jela od mesa i kosti
  • mliječni proizvodi
  • životinjski izmet
  • duhan
  • procesirana hrana
  • plastika
  • tvari koje je načinio čovjek
  • metali

 

Staklene i plastične boce koje spadaju u kategoriju povratne ambalaže, odvajaju se u zasebne spremnike.

Koliko hrane ponijeti na otok?

Preporuka je da polaznik (ili grupa polaznika) definira dnevne menije za svaki dan boravka i ovisno o tome obavi kupovinu hrane.

U slučaju da se radi o grupi polaznika, preporuča se zajedničko kuhanje obroka umjesto da svaki polaznik grupe priprema obrok sam za sebe.

Koje su moje obveze jednom kad stignem na otok?

Svi rezidenti su zamoljeni pomoći oko održavanja vrta (zalijevanje, sadnja, održavanje, čišćenje i sakupljanje vode) ili čišćenja makije i kamenja u okolišu kuće.

Iznimno je važno gajiti dobrosusjedske odnose; pozdraviti susjede u vrtu ili na putu, pitati ih kako su i treba im što pomoći.

Prije samog odlaska obavezno pomesti sobu od pijeska koji će se vremenom nakupiti.

Kako ću doći na Biševo (uvalu Porat)?

Lokalna brodska linija ljeti vozi svako jutro u 8:00, petkom postoji i dodatna popodnevna linija u 15:30. Zimi brod polazi svaki drugi dan.

Brod staje u tri uvale: Mezuporat, Salbunara i Porat. Idealno bi bilo sići s broda na zadnjoj stanici.

U povratku s Biševa najbolje je računati na brod petkom koji se ujutro vraća za Komižu. Tako je moguće stići na trajekt iz Visa u podne. Svakako provjeriti sve vozne redove jer postoje četiri sezonska reda plovidbe.

Iznimno možemo organizirati smještaj u Komiži ili izvanredni prijevoz do Biševa (najam broda o trošku rezendenta).

Jesu li pokriveni troškovi puta i hrane?

Rezidencije su privatne i još uvijek nažalost nemamo podršku strukovnih organizacija ili države. Putne troškove i troškove hrane snose rezidentni umjetnici.

Smještaj (u kući ili u vrtu) je besplatan.

Jesu li dozvoljeni kućni ljubimci?

Da, ali uz prethodnu najavu. Pripaziti da ljubimac ne raskopa zasađenbe gredice, ne proganja mačke ili luta po susjednim parcelama. Ako ljubimac boravi u kući, obavezno detaljno počistiti sobu prije odlaska.

Je li moguće oprati veš?

Veš je moguće prati ručno, u škafu ili u vešmašini (svakako donijeti detrdžent za ručno ili strojno pranje).