Dobrodošli na Biševo!

Dnevnik → Kustoski tjedan / Tko je kustos? – Izazovi i revizija struke

06-08-2021 — 13-08-2021 // Popunjeno

Povjesničari/ke umjetnosti, kulturni/e radnici/e i kustosi/ce tjedan dana preispituju, analiziraju i redefiniraju što danas znači biti kustos u Hrvatskoj. Koje reforme su potrebne i kako dostići globalne trendove? Kustos u institucijama i izvan njih? Kustos, kurator ili voditelj galerije? Dotičući se navedenih tema, cilj je definirati pojmove i metode koji su samoj struci ponekad nejasni – jedna kritička revizija zvanja iz iskustva. Kako je kustos postalo (ne)zvanje?

Kustoski tjedan bio je iznimno produktivan. Razgovaralo se o mentorstvu, hrvatskoj umjetničkoj sceni, manjku likovne kritike, nezaštićenosti struke i nepostojanju tržišta, a nije ostalo samo na razgovoru, pričalo se i o konkretnim rješenjima.

Pokrenule su se rasprave, razmjene znanja, i što nam je iznimno drago, pokazao se interes za nastavak Kustoskog tjedna sljedeće godine, s ciljem da se uspostavi kontinuitet odmicanjem od standardnih centara kulturnih zbivanja i stvori slobodan prostor govora. Namjera rezidencije je bila da se detektiraju problemi unutar zvanja i pronađu moguća rješenja bazirana na različitim iskustvima. Kroz rasprave otvorile su se razne problematike: opadanje kvalitete i manjak likovne kritike, nedostatak identifikacije novih fenomena u umjetnosti u Hrvatskoj, problem publiciranja i izdavaštva s područja umjetnosti, povijesti umjetnosti i kustoske struke te problem strukture obrazovanja i njegovoga sadržaja. Posebno se istakla nezaštićenost kustoskog zanimanja i nepostojanja strukovne udruge koja bi precizirala ulogu kustosa.

Mlađa generacija uočila je problem u komunikaciji između kustosa i umjetnika, navodeći iskustva iz dva različita centra kulture – Splita i Zagreba, dok starija generacija ima potpuno različito iskustvo suradnje. Kad je krenuo taj jaz između umjetnika i kustosa i što ga jer uzrokovalo? Kako to promijeniti?

Dotakli smo se i umjetničke scene u Hrvatskoj u odnosu na ostala kulturna sjedišta zapadnog svijeta, posebno se osvrćući na probleme manjka tržišta i kolekcionarstva, uzrokovanih mistifikacijom i mitologizacijom umjetnosti. S druge strane, primijetili smo nedostatak komercijalne pozadine koja bi trebala biti sastavni dio akademskog obrazovanja. Ipak, postoji publika koja je zainteresirana i koja predstavlja potencijalno tržište, ali ju je potrebno educirati. Umjetnost je danas širok pojam i nema jednog svijeta umjetnosti, ali postoji vrlo jasan svijet umjetnosti s vrlo jasnim igračima u kojeg je potrebno involvirati širu javnost.

Rezidenti su jednoglasno odlučili nastaviti praksu započetu na BILjET-u kojom će potaknuti strukovnu međupovezanosti i osnivanje udruženja nezavisnih kustosa te uspostaviti kontinuitet suradnje.

Sudionice žustrih rasprava i okruglih stolova: Martina Bobinac, Ana Bratić, Sabina Damiani, Mirela Jusupović, Natasha Kadin i Ivana Meštrov.

Martina Bobinac diplomirana je povjesničarka umjetnosti, mlada kustosica koja formulu za uspješnog kustosa vidi u diskusijama i razmjeni znanja i pogleda kako bi se kulturna politika te djelovanje kulturnih institucija i djelatnika u kulturi unaprijedili.

Sabina Damiani rođena je u Kopru 1985. godine. Diplomirala je Vizualnu komunikaciju i didaktiku umjetnosti na Akademiji likovnih umjetnosti u Veneciji 2008. godine te specijalizirala fotografiju na odsjeku za Nove medije Akademije likovnih umjetnosti Brera u Milanu, 2011. godine. U istraživačkoj i umjetničkoj praksi, bavi se pitanjima transformacija u geopolitičkom i socijalnom aspektu koji su svojstveni današnjem vremenu; nesigurnost, nestabilnost, teritorijalne promjene, migracije, memorija prostora i drugo te kako se sve to zrcali na čovjeka, na sve nas, kako utječe na naš identitet te na odnos koji imamo s prostorom u kojem obitavamo. Osim umjetničkim, bavi se pedagoškim, dizajnerskim i kustoskim radom, umjetnička je voditeljica festivala aMORE koji se bavi pitanjima mora kroz interdisciplinarni pristup umjetnosti i znanosti te producira niz događanja koji imaju za cilj podizanje svijesti i adaptaciju o/i na okolišnu i klimatsku krizu kroz umjetnost i kulturu. Zainteresirana je za koncept stvaranja umjetničkog sadržaja i organizaciju umjetničkih događanja u ne-urbanim odnosno perifernim sredinama te trenutno sam započela rad na mapiranju takvih realnosti, te ova rezidenciju na otoku Biševu vidi kao bila “case study” za istraživanje i samo preispitivanje koncepta kustoskog rada, uloga kustosa/ice danas i uloga kustosa/ice kao umjetnika/ce.

Natasha Kadin rođena je 1979. u Splitu. Doktor je humanističkih znanosti, magistra kulturnog menadžmenta i kulturnih politike, humanističkih i društvenih znanost te profesor hrvatskog jezika i književnosti. Predavačica je na Umjetničkoj akademiji u Splitu na Odsjek za film i video te predsjednica i glavna producentica udruge Mavena — 36 njezinih čuda. Kustosica je s dugogodišnjim iskustvom, trenutno fokusirana na hibridne kustoske prakse koje vodi na otoku Silbi od 2014. godine pod nazivom Dlana in Residence. Kustoski tjedan na Biševu vidi kao razmjenu iskustva, izazova, mogućnosti i suradnji umjetničkog i kustoskog rada na otocima.

Ivana Meštrov magistrirala je suvremenu povijest umjetnosti na pariškom sveučilištu Paris 1-Pantheon Sorbonne 2004. godine, te sudjelovala u kustosko-istraživačkom programu Ecole du Magasin (2002-2003.) u umjetničkom centru Le Magasin, Grenoble, gdje je s ostalim polaznicima 12. generacije (Flora Loyau, Aurelie Guitton, Anna Olszewska, Ni-colas Fenouillat, Carolyn Engel) radila na koncepciji i realizaciji knjige AIDS RIOT, umjetnički kolektivi u borbi protiv Side, New York, 1987-1996. Surađuje s časopisima Kontura i Zarez, Zagreb te piše likovne kritike za emisiju Triptih, 3. programa Hrvatskog radija. Kao gošća urednica (u suradnji s Mihaelom Richter i polaznicama Kustoske platforme) priprema novi broj Života umjetnosti o kustoskim praksama. Članica je ULUPUH-a od 2009. godine i članica kustoskog tima HULU Splita od 2015.

Ana Bratić je voditeljica i kustosica BILjET-a. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Splitu na studiju Filozofije i Povijesti umjetnosti. Trenutno vodi projekte Udruge Biševo i HULU Splita, u kojoj je odradila stručno osposobljavanje. Surađivala je na festivalu suvremene umjetnost Almissa Open Art, provedbi kulturnih aktivnosti na projektu Praznine 2021. Kao studentica surađivala je u organizaciji prodajne studentske izložbe PAZART, kao kustos na izložbi Premijere 72 u Loggia i skupnoj izložbi Rad tekst kontekst – Izložba koja vas čuje u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu.

Mirela Jusupović je predsjednica Split Nomad Gallery - Udruge za kulturu, umjetnost i društvo, i osnivačica istoimene pop-up art galerije koja djeluje u Hrvatskoj na području suvremene umjetnosti. Diplomirala modni dizajn na PARSONS SCHOOL OF DESIGN, NEW YORK, NY. Dizajnirala za svjetske modne brendove te surađivala s njihovim globalnim timovima na raznim inicijativama. Iskusna menadžerica i voditeljica kreativnih timova i projekata.